Povod za ovu inicijativu su nedavni događaji i saslušanja većeg broja zaposlenika i saradnika Memorijalnog centra, što je, kako navode potpisnici, jasno pokazalo da sadašnji institucionalni okvir nije dovoljno snažan da osigura potpunu nezavisnost, sigurnost i nesmetano djelovanje ove institucije.
U pismu se ističe da Memorijalni centar Srebrenica – Potočari predstavlja mjesto međunarodno potvrđene istine o jedinom genocidu počinjenom na evropskom tlu nakon Drugog svjetskog rata, te da njegova misija prevazilazi granice Bosne i Hercegovine.
“On čuva dostojanstvo više od osam hiljada ubijenih, predstavlja trajni dokaz odgovornosti međunarodne zajednice zbog propusta da osigura zaštićenu zonu Ujedinjenih nacija i služi kao mjesto obrazovanja budućih generacija o opasnostima mržnje i negiranja genocida. Zbog toga vjerujemo da je došlo vrijeme da se ponovo otvori ozbiljna međunarodna rasprava o uspostavljanju posebnog pravnog i administrativnog statusa”, navodi se u inicijativi.
Potpisnici ističu da takav status ne bi predstavljao zadiranje u ustavni poredak Bosne i Hercegovine, već civilizacijsku garanciju da mjesto genocida neće zavisiti od dnevnih političkih okolnosti, promjene institucionalnih odnosa ili mogućnosti da se njegov rad posredno ili neposredno ograničava administrativnim, policijskim ili drugim postupcima.
Šta bi omogućio poseban status?
Kako je pojašnjeno u pismu upućenom predstavnicima međunarodne zajednice, poseban pravni i administrativni status Memorijalnog centra Srebrenica – Potočari omogućio bi: Trajnu institucionalnu autonomiju Memorijalnog centra u obavljanju njegove memorijalne, istraživačke i obrazovne misije; Posebne sigurnosne i institucionalne garancije za zaposlene, istraživače, svjedoke, preživjele i posjetioce; Međunarodne mehanizme nadzora nad zaštitom memorijalnog kompleksa; Dugoročnu zaštitu arhivske građe, dokumentacije, dokaza i kulturno-historijskog naslijeđa koje Memorijalni centar čuva u ime cijelog čovječanstva; Zaštitu prostora od svih oblika političkog pritiska, negiranja genocida i institucionalnog zastrašivanja.
Zvizdić, Magazinović i Kojović su na kraju poručili da Srebrenica ostaje najveći moralni podsjetnik zašto međunarodna zajednica nikada više ne smije dozvoliti pasivnost.
“Ovo nije zahtjev za privilegijom bilo koje institucije ili pojedinca, ovo je zahtjev za trajnom zaštitom mjesta na kojem je čovječanstvo doživjelo jedan od svojih najvećih moralnih poraza. Naša je zajednička obaveza da osiguramo da se to nikada ne ponovi i da mjesto koje svjedoči toj istini bude zaštićeno iznad dnevne politike, institucionalnog pritiska i svake mogućnosti zastrašivanja”, zaključuje se u pismu upućenom PIC-u i OHR-u.
