Istraživači dodaju da bi takvo poboljšanje moglo biti usporeno nizom izazova, poput sve većeg broja svemirskog otpada u orbiti ili monopolizacije komercijalnih svemirskih lansiranja od strane jedne kompanije.
Iako su prethodne analize svemirskih lansiranja ukazivale na to da su troškovi vremenom opadali, jedan od glavnih problema tih ranijih studija bio je taj što su uzimale u obzir troškove raketa, ali ne i koliko su tereta lansirale tokom svog radnog vijeka, rekao je koautor studije Francesco Nicoli, vanredni profesor političke ekonomije na Politehničkom univerzitetu u Torinu u Italiji za Space.com. To je značilo da raniji radovi nisu uspjeli precizno pratiti prosječne troškove dolaska u svemir.
U novoj studiji istraživači su razvili do sada najveću bazu podataka o lansiranjima raketa, koja obuhvata 4.405 lansiranja od 1960. do 2025. godine. Ona uključuje više od 330 različitih konfiguracija raketa koje su razvili konstruktori iz SAD-a, Rusije, Kine, Indije, Evrope, Japana, Australije, Brazila, Izraela, Irana, Južne Koreje i Ukrajine.
Istraživači su utvrdili da je, izraženo u američkim dolarima iz 2024. godine, prosječni trošak slanja jednog kilograma tereta u orbitu pao sa 87.023 dolara 1960. godine na 3.868 dolara u 2025. godini, što predstavlja smanjenje od 96 posto.
Sveukupno gledano, stopa kojom je industrija svemirskih lansiranja učila kako smanjiti troškove, bila među najbržima ikada zabilježenim u bilo kojoj industriji, istakli su istraživači. Izračunali su da je svaki put kada se ukupna količina tereta koju je cijela industrija svemirskih lansiranja poslala u orbitu udvostručila, prosječni trošak slanja jednog kilograma u orbitu opao za 21,2 posto.
Ova stopa napretka nadmašuje onu zabilježenu kod solarnih panela, “tehnologije koja se danas često uzima kao mjerilo za smanjenje troškova”, kazao je koautor studije Alessio Terzi, docent javnih politika na Univerzitetu Cambridge u Engleskoj za Space.com.
Istraživači su naveli dva glavna razloga za ovakav pad troškova.
“Prvo, kraj Hladnog rata i prelazak na takozvani New Space, odnosno korištenje svemira u komercijalne svrhe, izgleda da su ubrzali stopu napretka. Tokom ere Hladnog rata države su lansirale svoje nacionalne rakete bez obzira na cijenu. Drugo, naši podaci pokazuju ubrzanje stope napretka u svemirskom sektoru od lansiranja rakete Falcon 9 kompanije SpaceX, kao i pojave višekratne upotrebe raketa u velikim razmjerama”, istakao je Terzi.
Pod pretpostavkom da se ovaj trend nastavi, istraživači procjenjuju da će prosječni trošak svemirskog lansiranja pasti na 1.600 dolara po kilogramu do 2030. godine, a na 300 dolara do 2040. godine.
“Još uvijek postoji značajan prostor za dodatno smanjenje troškova u budućnosti”, tvrdi Terzi.
Ipak, dosadašnji rezultati nisu garancija budućih. Istraživači navode da postoje najmanje tri faktora koja bi mogla usporiti ili preokrenuti ovaj trend smanjenja troškova.
Prvo, svemirski otpad predstavlja sve veći problem za industriju lansiranja. Krhotine u svemiru obično se kreću brzinom od oko 27.000 km/h i mogu nanijeti ogromnu štetu svemu što se nalazi u orbiti. Problem postaje još ozbiljniji kada sudari stvaraju još više otpada, što na kraju zatrpava svemir velikom količinom krhotina koje se kreću velikim brzinama. Taj scenarij nazvan je “Kesslerov sindrom” po Donaldu J. Kessleru, NASA-inom naučniku koji ga je predvidio još 1978. godine.
Drugo, na globalnom nivou, SpaceX stoji iza približno 75 posto ukupnog tereta poslanog u orbitu. Istraživači napominju da postoje snažni ekonomski poticaji da potencijalni monopolista naplaćuje više cijene klijentima. To bi zauzvrat smanjilo ukupnu količinu tereta poslanog u orbitu, usporavajući budući pad prosječnih troškova lansiranja.
Na kraju, trenutna klima rastućih geopolitičkih napetosti vjerovatno će navesti vlade širom svijeta da budu oprezne kada je riječ o prevelikom oslanjanju na jednu američku kompaniju za svemirska lansiranja. To bi moglo vratiti dinamiku Hladnog rata, jer će države nastojati osigurati nezavisan pristup orbiti, čak i ako to znači korištenje skuplje domaće raketne tehnologije, navode istraživači.
Sve u svemu, postoji snažan osjećaj, koji možda najbolje ilustruje nedavni rekordni megaveliki izlazak SpaceX-a na berzu, da se svemirski sektor nalazi na prelomnoj tački u trenutku kada se trendovi ubrzavaju.
“Predviđanje u trenucima ovakvih strukturnih promjena generalno je vrlo teško, pa tako i u našem slučaju”, zaključio je Terzi.
