Prema navodima Wall Street Journala i Reutersa, nove mjere ne bi bile usmjerene samo na pojedince nego na sud kao instituciju. To bi, nakon prijelaznog perioda od šest do sedam mjeseci, moglo zabraniti većinu transakcija s ICC-om i onemogućiti sudu poslovanje u američkim dolarima, čime bi bio odsječen od velikog dijela međunarodnog finansijskog sistema.
Zvaničnici i stručnjaci već ranije su upozoravali da bi takav potez mogao ozbiljno paralizirati rad suda. Među mogućim posljedicama navode se problemi s nabavkom IT usluga i osiguranja, zapošljavanjem istražitelja te redovnim finansijskim operacijama, uključujući isplate desetinama američkih zaposlenika.
Sankcije dolaze nakon što je ICC 2024. izdao naloge za hapšenje izraelskog premijera Benjamina Netanyahua i bivšeg ministra odbrane Yoava Gallanta zbog navodnih ratnih zločina i zločina protiv čovječnosti u Gazi. Sud je ranije tražio i naloge za trojicu lidera Hamasa, ali su osobe na koje su se odnosili u međuvremenu ubijene.
Stručnjak za ICC Sergey Vasiliev pozvao je Evropsku uniju da aktivira mehanizam zaštite evropskih kompanija od eksteritorijalnih sankcija SAD-a.
“Sve mora biti spremno za aktiviranje Statuta o blokiranju EU kako bi se ICC zaštitio od američkih sankcija usmjerenih na njega kao instituciju”, pozvao je Vasiliev.
Američki državni sekretar Marco Rubio ranije je najavio kampanju izolacije suda i poručio da će Washington, bude li potrebno, razgraditi ICC “ciglu po ciglu”. Nekoliko organizacija za ljudska prava u međuvremenu je pred američkim sudovima osporilo već uvedene sankcije, tvrdeći da su nezakonite i da ugrožavaju njihov rad.
