Trumpov prosječni rejting od 35 posto najniži je u njegovoj karijeri — niži čak i od onog nakon upada u Kapitol 6. januara 2021. Šta se dogodilo i šta to znači za novembar?
Kada je Donald Trump u januaru 2025. godine po drugi put položio predsjedničku zakletvu, ankete su mu davale 47 posto odobravanje — više nego ikad u prvom mandatu. Šesnaest mjeseci kasnije, taj broj iznosi svega 35 posto, a 64 posto Amerikanaca otvoreno kaže da ne odobrava njegov rad.
Da se razumijemo: radi se o historijskom dnu. Jedini predsjednici koji su se u modernoj povijesti dulje zadržali na ovako niskim brojevima bili su Jimmy Carter i George W. Bush — i obojica su platili visoku cijenu na međuizborima.
Kratki medeni mjesec
Pad nije bio nagli — bio je postepen, ali nepokolebljiv.
Prvih dana mandata Trump je potpisao niz kontroverznih odluka. Posebno su Amerikance razljutila dva poteza: masovna pomilovanja gotovo svih osuđenih za napad na Kapitol — uključujući i one koji su fizički napadali policajce — te haotični rezovi koje je provodio DOGE pod vodstvom Elona Muska. Do proljeća 2025. godine rejting je već klizio prema 41 posto.
“Dan oslobođenja” i carine koje su sve promijenile
Pravi udarac stigao je u travnju 2025. godine, kada je Trump najavio globalne carine. Američka javnost, koja je dijelom bila naklonjena ideji zaštite domaće industrije, brzo se okrenula protiv mjere čim su osjetili njene ekonomske posljedice. Rejting pada sa 45 na 41 posto u samo jednom mjesecu. Vrhovni sud je ove godine poništio znatan dio tih carina, ali šteta je bila učinjena.
Sljedećih šest mjeseci situacija je bila relativno stabilna, iako je Kongres u tom periodu usvojio niz nepopularnih prijedloga. Demokrate su na izborima u New Jerseyju i Virginiji u novembru 2025. pobijedile s uvjerljivim razlikama — jasan signal onoga što dolazi.
Rat s Iranom — posljednji i najteži udarac
Ono što je doista srušilo Trumpove brojeve bio je rat s Iranom, koji je počeo u februaru 2026. Cijena goriva skočila je na preko četiri dolara po galonu, a Trumpov ekonomski rejting pao je na historijski minimum od svega 31 posto. U anketi objavljenoj prošlog petka, čak 61 posto Amerikanaca rat s Iranom nazvalo je “greškom”.
Zanimljivo je da ubojstvo u Minneapolisu — kada su federalni agenti ubili dvije osobe, a administracija ih nazvala “domaćim teroristima” — nije dramatičnije srušilo rejting. Razlog je jasan: administracija je brzo promijenila taktiku i povukla najagresivnije mjere.
Zašto je toliko nepopularan — tri razloga
Prvo, arogancija. Trump je vladao kao da ima apsolutni mandat naroda — a nije. Pobijedio je s relativnom, a ne apsolutnom većinom glasova. Svaki kontroverzni potez pripisao je sebi osobno, što je značilo da ga birači drže osobno odgovornim za svaku negativnu posljedicu.
Drugo, pogrešne prioritete. Tri četvrtine Amerikanaca kaže da Trump nije dovoljno radio na smanjenju cijena — što je bila ključna tema njegove kampanje. Umjesto toga, pokrenuo je rat koji javnost nije tražila. Istraživanje CNN-a pokazalo je da 67 posto Amerikanaca smatra da Trump nije posvetio dovoljno pažnje najvažnijim problemima.
Treće, pitanje kompetentnosti. U prvom mandatu, jaka ekonomija (do pandemije) uvjeravala je čak i Trumpove kritičare da zna voditi državu. Sada su ti argumenti nestali. Istraživanje Pew Research Centra pokazalo je da najmanje 60 posto Amerikanaca nema povjerenja u njegovu sposobnost donošenja dobrih odluka u vanjskoj politici, upravljanju izvršnom vlašću i vojnoj sili. Čak 61 posto Amerikanaca — uključujući 30 posto republikanaca — složilo se da je Trump “s godinama postao nepredvidljiv”.
Što to znači za novembar?
U novembru 2026. održavaju se međuizbori — glasanje za Kongres koje se historijski tretira kao referendum o predsjedniku. Statistika je surova: predsjednici s rejtingom ispod 50 posto gotovo uvijek gube znatan broj zastupničkih mjesta.
Jedina iznimka u novijoj povijesti bio je Biden 2022. godine — ali tada je Vrhovni sud upravo ukinuo pravo na pobačaj, što je mobiliziralo demokratske birače. Republikanskim stratezima danas nema sličnog aduta u rukavu.
