Na jednom od najvećih povrtlarskih gazdinstava u Beču predstavljen je primjer kako kružna ekonomija može funkcionisati u praksi.
Porodična kompanija Merschl, koja na 70.000 kvadratnih metara plastenika godišnje proizvede približno 3.000 tona paradajza za lokalno tržište, pustila je u rad prvo postrojenje za hvatanje CO2 u Austriji, industrijski kapacitet namijenjen ovakvoj proizvodnji.
Posebnost sistema je što se izdvojeni CO2 ne ispušta u atmosferu, već se odmah koristi u plastenicima kako bi podstakao rast biljaka. Istovremeno, fosilni prirodni plin zamijenjen je energijom iz biomase, čime je proizvodnja postala znatno održivija.
Član gradske vlade za klimu Jurgen Czernohorszky izjavio je da Beč namjerava postati “grad bez rasipanja”, u kojem se resursi koriste što efikasnije, a kružna ekonomija postaje sastavni dio svakodnevnog života.
“Način na koji upravljamo resursima direktno utječe na zaštitu okoliša, klimatske promjene i sigurnost snabdijevanja hranom. Zbog toga razvijamo grad u kojem se materijali i energija koriste u zatvorenim ciklusima”, rekao je Czernohorszky.
Ovaj pristup je dio strategije “Cirkularni Beč”, kojom austrijska prijestolnica planira smanjiti potrošnju resursa i do 2040. godine postići klimatsku neutralnost.
Predsjednik Poljoprivredne komore Beča Norbert Walter istakao je da se savremenom tehnologijom omogućava povratak proizvodnim ciklusima u kojima se energija i sirovine koriste mnogo efikasnije nego ranije.
Prema njegovim riječima, poljoprivrednici danas uz stručnu podršku analiziraju potrošnju energije, vode
i drugih resursa kako bi smanjili zavisnost od vanjskih energenata i povećali održivost proizvodnje, bez ugrožavanja ekonomske isplativosti.
Podaci pokazuju da je gotovo polovina bečkih vrtlarskih gazdinstava već priključena na sistem daljinskog grijanja, dok dodatnih 10 posto koristi biomasu, poput peleta i drvne sječke, za zagrijavanje plastenika.
Vlasnik gazdinstva Martin Merschl rekao je da je cilj bio potpuno promijeniti način proizvodnje.
“Fosilni plin zamijenili smo regionalnim izvorima energije, a CO2, koji je nekada bio otpad, pretvorili smo u vrijedan resurs za proizvodnju hrane. Time smo zatvorili proizvodni ciklus i pokazali kako kružna ekonomija može funkcionisati u praksi”, rekao je Merschl.
U Beču su istakli da se ovakvim modelom istovremeno doprinosi smanjenju emisija, jača lokalna proizvodnja hrane i povećava otpornost grada na buduće klimatske i energetske izazove.
Grad smatra da upravo povezivanje moderne tehnologije, obnovljivih izvora energije i lokalne poljoprivrede predstavlja jedan od ključnih puteva prema održivijem urbanom razvoju.

