U augustu 2021. u New Yorku je izmjerena razlika od sedamnaest stepeni između dva dijela istog grada. Central Park, koji je pun drveća, bio je toliko hladniji od četvrti u kojoj drveća gotovo nema. Pojava se zove toplotno ostrvo i objašnjava zašto je u gradu ljeti nepodnošljivo, a nekoliko kilometara dalje nije.
Toplotno ostrvo je razlika u temperaturi između grada i njegove okoline.
Sunce na oba mjesta dolazi jednako. Razlika nastaje u onome što se s tom toplotom dešava kada padne na tlo.
Asfalt koji upija devedeset šest posto
Ovdje je mehanizam koji objašnjava sve ostalo.
Tamne površine upijaju toplotu, a svijetle je odbijaju.
Asfalt odbija tek oko četiri posto sunčeve svjetlosti, a ostalo zadržava. Bijele i svijetle površine odbijaju i do devedeset posto.
Posljedica se može izmjeriti. Kada je temperatura zraka 38 stepeni, površina asfalta može doseći preko 65, što je dovoljno da izazove opekotine na koži.
Zato ono što pokazuje termometar i ono što osjetite na ulici nije isto.
Najveća razlika ne nastaje u podne nego nekoliko sati nakon zalaska sunca.
Beton i asfalt toplotu upijaju cijeli dan, a zatim je otpuštaju polako, tokom noći.
Zbog toga se grad ne ohladi ni kada sunce zađe. Dnevne najviše temperature u gradu i izvan njega često su slične, ali su noćne najniže u gradu znatno više.
To je i razlog zbog kojeg se ljudi u gradovima teže oporavljaju od vrućine. Tijelu je za oporavak potrebna hladnija noć, a ona izostaje.
Šta drveće zapravo radi
Drveće djeluje na dva načina istovremeno.
Prvo, pravi hlad, pa sunce uopšte ne dolazi do asfalta ispod krošnje.
Drugo, i to je manje poznato, hladi isparavanjem. Kroz lišće neprestano izlazi voda, a za isparavanje je potrebna toplota, koju biljka uzima iz okolnog zraka.
To je isti princip po kojem se čovjek hladi znojenjem.
Prema procjenama, krošnje same po sebi snižavaju temperaturu zraka i površina za jedan do pet stepeni. U kombinaciji s hladom, razlika u odnosu na goli asfalt može biti i mnogo veća.
Zid koji zaustavlja vjetar
Postoji i treći uzrok koji nema veze s materijalom.
Visoke zgrade poredane uz usku ulicu zaustavljaju strujanje zraka.
Topao zrak koji bi inače otišao ostaje zarobljen između zgrada, a uz to se odbija od stakla i fasada, pa se dodatno zagrijava.
Tome se pridodaje i toplota koju stvaraju automobili i klima uređaji. Klima hladi prostoriju tako što toplotu izbacuje napolje, pa svaka upaljena klima čini ulicu toplijom.
Rješenja koja se primjenjuju u drugim gradovima su jednostavna, ali traže vrijeme.
Drveće, i to odraslo, jer sadnica ne daje ni hlad ni isparavanje u mjeri u kojoj daje razvijena krošnja.
Svijetle površine. Pojedini gradovi krovove i asfalt premazuju svijetlim premazima. Mjerenja u Phoenixu pokazala su da reflektivni premaz snižava temperaturu asfalta za pet do sedam stepeni u podne.
Voda i zelenilo, jer travnata površina i vodena tijela ne zadržavaju toplotu kao beton.
Šta možete uraditi danas
Za pojedinca vrijedi nekoliko praktičnih stvari.
Idite stranom ulice na kojoj ima drveća, čak i ako je duže. Razlika u temperaturi koju osjetite nije mala.
Izbjegavajte parkinge i otvorene betonske površine u najtoplijem dijelu dana, jer je tamo i do dvadesetak stepeni toplije nego u parku.
Ako imate pse, provjerite asfalt nadlanicom prije šetnje, jer njihove šape idu po površini koja može imati preko šezdeset stepeni.
I ako imate mogućnost da zasadite stablo ispred zgrade, to je jedina mjera s ovog popisa koja s godinama postaje sve bolja.
Pratite nas na društvenim mrežama
