Prema zvaničnim podacima, četiri osobe vode se kao nestale u južnim provincijama blizu područja gdje je potres pogodio u ponedjeljak ujutro. Ured za civilnu odbranu saopćio je da nekoliko srušenih i teško oštećenih objekata tek treba detaljno pregledati kako bi se utvrdilo ima li još preživjelih ili stradalih.
Epicentar je bio u moru kod Mindanaa, drugog najmnogoljudnijeg filipinskog otoka. Potres je povrijedio gotovo 500 ljudi, a većina od više od 20.000 raseljenih sklonila se u hitna prihvatilišta. Mnogi su napustili domove iz straha od cunamija, ali je prijavljena samo ograničena šteta u jednom obalnom selu, gdje je oštećeno šest drvenih kuća na stubovima.
Najmanje 13 ljudi poginulo je u General Santosu, obalnom gradu s više od 700.000 stanovnika, uglavnom u urušenim zgradama i zbog pada krhotina. Još 18 osoba stradalo je u provinciji Sarangani, pretežno u klizištu koje je zatrpalo kuće u planinskom gradu Glan. Smrtni slučajevi prijavljeni su i u South Cotabatu, Davao Occidentalu te na otoku Balut.
Preliminarna procjena vlasti pokazuje da je oštećeno oko 2.000 kuća te 117 državnih zgrada i objekata u više provincija. Međunarodni aerodrom u General Santosu ostao je zatvoren, zbog čega su otkazana 63 domaća leta, osim humanitarnih misija. Oko 6.000 javnih školskih objekata mora biti pregledano prije nastavka nastave, koja je trebala početi prvog dana školske godine nakon dvomjesečnog raspusta.
Vlasti upozoravaju da bi zgrade na kojima su se pojavile pukotine mogle pasti usljed naknadnih podrhtavanja, od kojih su neka i dalje vrlo snažna.
Direktor filipinskog instituta za vulkanologiju i seizmologiju Teresito Bacolcol rekao je da je potres pokrenulo pomjeranje u Cotabato rovu i da je bio najjači od razornog zemljotresa iz 1976. godine, kada je poginulo oko 8.000 ljudi.
Predsjednik Ferdinand Marcos Jr. uputio je iz Manile najviše zvaničnike zadužene za odbranu i ublažavanje posljedica katastrofa kako bi nadzirali potragu i spašavanje, podjelu hrane i građevinskog materijala te procjenu štete na mostovima, putevima i drugoj infrastrukturi. Sjedinjene Američke Države, Francuska, Japan i Novi Zeland izrazili su spremnost da podrže odgovor Filipina na katastrofu.
