Riječ je o cjelovitom derviškom ciklusu, sveskama i listovima s licima šejhova, halkama u zikru i crtežima koji prelaze u meditaciju, koji je Berber radio u posljednjim godinama života i koji je dosad ostao izvan svih kataloga, monografija i retrospektiva.
Postav je zamišljen kao hodogram kroz koncentrične krugove: kružna arhitektura paviljona sama po sebi postaje derviški krug (halka).
U središtu prostora, na bosanskim ćilimima, pod staklom muzejskih vitrina, izloženi su izvorni Derviški dnevnici, oko njih su citatni panoi, a po zidovima velika platna. Izložba povezuje visoku likovnu umjetnost, intimni arhiv i živi duhovni događaj.
Otvorenje izložbe, koje je vodila novinarka Jasmina Kos, okupilo je porodicu Berber, predstavnike političkoga, kulturnoga, akademskog i vjerskog života te, što ovoj večeri daje poseban značaj, sufijske šejhove čija se lica nalaze na samim radovima: rifaijskog šejha Mustafu Čajlakovića i rifaijskog i nakšibendijskog šejha Hajrulaha Osmanija iz Rijeke, koji je u Zagreb došao sa svojim dervišima.
Posljednje poglavlje opusa
Derviški ciklus nastao je u posljednjim godinama slikareva života, kao zaokret prema unutarnjem, meditativnom registru nakon desetljeća rada na ciklusu o Srebrenici.
Lica šejhova Berber je crtao i slikao iz neposrednog iskustva, a mnogi radovi ostali su namjerno nedovršeni: obraz tek naznačen, pokret zaustavljen, figura koja se istodobno pojavljuje i nestaje.
“s velikim zadovoljstvom Zaklada Mersad Berber večeras prvi put prezentira javnosti posljednji ciklus iz opusa Derviški dnevnici. Potresen tragedijom svog naroda, prikazanom u kapitalnom djelu Velika alegorija o Srebrenici, Berber pronalazi novi put, put izlječenja traume kroz filozofski pristup sufizmu”, rekla je Ira Berber, direktorica Zaklade Mersad Berber, koja je potom proglasila izložbu otvorenom za javnost.
Na otvorenju izložbe obratio se i kustos Filip Mursel Begović, koji je i ranije govorio o bh. slikaru.
“Berber derviše nije gledao kao folklor, nego kao stanje. Lice je često nedovršeno, pokret mu je važniji od portreta, slikar hvata trenutak u kojem tijelo više nije samo tijelo. U ovom posljednjem krugu crta i Isusa, koji je u sufijskoj predaji lik čiste ljubavi i putovanja, i od toga gradi duboku interkonfesionalnu gestu. Kultura nam stalno nudi mjesta susreta koja politika ne zna prepoznati”, objasnio je Begović.
Govor je održao i saborski zastupnik i pokrovitelj izložbe Armin Hodžić.
“Ova izložba nije izložba o Bosni u Hrvatskoj. To je izložba o Bosni i Hrvatskoj zajedno. Byzantium III visi u londonskom Tateu, Velika alegorija o Srebrenici od prošle je godine dijelom fonda Vatikanske biblioteke, a ovaj derviški ciklus naš je zajednički zaokret prema unutra – od krika prema zikru, od grobnice prema halki, od pravednog gnjeva prema strpljenju ljubavi”, poručio je Hodžić.
Pogled struke donio je Milan Bešlić, pjesnik, esejist i jedan od najuglednijih hrvatskih likovnih kritičara, dobitnik Nagrade HAZU-a, koji je Berberov rukopis smjestio u širi tok hrvatske i evropske likovne umjetnosti.
O izložbi
“Sufijski put ljubavi – Derviši Mersada Berbera” otvorena je za javnost svakog dana do 12. 6. 2026. u Francuskom paviljonu SCZG (od 11 do 20 sati), Savska cesta 25, Zagreb.
Postavka prati specijalno izdanje časopisa Bosna posvećeno Mersadu Berberu i tematici izložbe.
Izložbu organiziraju Nacionalna koordinacija Bošnjaka u Republici Hrvatskoj i Zaklada Mersad Berber, u partnerstvu sa Sveučilištem u Zagrebu – Studentskim centrom u Zagrebu, pod pokroviteljstvom saborskog zastupnika Armina Hodžića, a uz potporu Ureda za ljudska prava i prava nacionalnih manjina.
Kustos je književnik Filip Mursel Begović, a suradnik kustosa fotograf i dizajner Velija Hasanbegović.
