Prema riječima ministra vanjske trgovine Thanija Al Zeyoudija, Abu Dhabi želi potpuno ukloniti ekonomsku zavisnost od tog plovnog puta.
Pritisak za ubrzanje projekta pojačan je nakon događaja iz kraja februara, kada je zajedničko američko i izraelsko bombardovanje Irana dovelo do faktičkog zatvaranja moreuza.
Time je poremećena isporuka oko petine svjetskih zaliha sirove nafte i ukapljenog prirodnog gasa, a posljedice su se prelile i na tokove aluminija, helija i hemijskih đubriva.
Središte plana je širenje istočne pomorske infrastrukture na Omanskom zaljevu. Predviđeno je veliko proširenje postojećih dubokovodnih kapaciteta u Dibbi, Fujairahu i Khor Fakkanu, kao i gradnja najmanje jedne potpuno nove luke na istočnoj obali.
Ove luke trebale bi biti direktno povezane s glavnim proizvodnim centrima u unutrašnjosti kroz novu mrežu željeznica, teških cesta i industrijskih cjevovoda.
Energetski sektor je ključ cijelog zaokreta. Abu Dhabi ubrzano gradi drugi veliki naftovod koji bi trebao udvostručiti sadašnji izvozni kapacitet sirove nafte preko luke Fujairah, dok se istovremeno izrađuju studije izvodljivosti za treći paralelni naftovod.
Vlasti razmatraju i posebna transportna rješenja za petrohemijske derivate, LNG i druge energente koji bi se izvozili kopnenim putem, bez prolaska kroz Perzijski zaljev.
Ipak, potpuna promjena pravca nosi ozbiljne tehničke i finansijske prepreke. Preusmjeravanje transporta LNG-a i aluminija ostaje složeno, dok je privreda UAE i dalje snažno oslonjena na zapadne luke, posebno Jebel Ali u Dubaiju, najveći kontejnerski centar izvan Azije.
Zbog toga će prijevoz uvezene robe s istočnih luka prema Dubaiju i Abu Dhabiju povećati troškove, pa vlasti računaju da bi širenje nacionalne željezničke mreže moglo ublažiti taj udar.
