Tom prilikom je poručio da sistematski zločini nad djecom predstavljaju jedan od najupečatljivijih pokazatelja genocidne namjere.
Govoreći o zločinima počinjenim na području Prijedora, Pettigrew je podsjetio da su vojska i policija bosanskih Srba u maju 1992. godine pokrenule brutalne napade na bošnjačka i druga nesrpska sela, među kojima su bili Kozarac, Hambarine i Zecovi.
“Uništavali su domove, ubijali civile i odvodili ih u koncentracione logore. Među žrtvama ovih zločina bila su i djeca”, rekao je Pettigrew.
Posebno je izdvojio tragediju Fikreta Bačića, koji je u jednom danu izgubio 29 članova porodice.
“Ubijeno je 15 djece i 14 žena. Ukupno je u njegovom selu ubijeno 159 mještana, a najmlađa žrtva imala je samo dvije godine”, naglasio je.
Pettigrew je istakao da se preživjeli i danas bore za pravo da podignu spomen-obilježje ubijenoj djeci u centru Prijedora, ali da im gradske vlasti to još nisu odobrile.
“Preživjeli su u više navrata tražili odobrenje Skupštine Grada Prijedora za podizanje spomen-obilježja u znak sjećanja na ubijenu djecu, ali im to do danas nije dopušteno”, rekao je.
Govoreći o zločinima počinjenim širom RS-a, Pettigrew je podsjetio i na seksualno nasilje nad ženama i djevojčicama, navodeći da je upravo ono rezultiralo historijskom presudom Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju, kojom je silovanje prvi put potvrđeno kao zločin protiv čovječnosti.
“Bošnjačke žene i djevojčice, od kojih su neke imale samo 12 godina, bile su izložene ovom stravičnom nasilju. Istovremeno, nije dozvoljeno postavljanje spomen-obilježja kod Sportske dvorane ‘Partizan’, mjesta na kojem su počinjeni ratni zločini, dok su trojica osuđenih počinilaca nakon odsluženih kazni puštena na slobodu”, rekao je.
Podsjetio je i na zločine u Višegradu, gdje je u dva odvojena slučaja skoro 70 žena i djece zatvoreno u kuće koje su potom zapaljene.
“U obnovljenoj kući u Pionirskoj ulici nalazi se spomen-obilježje sa fotografijama i imenima žrtava. Fotografije bebe stare samo dva dana nije bilo, pa je uz njeno prezime navedeno samo ‘nema slike'”, kazao je Pettigrew.
Govoreći o zločinu u naselju Bikavac, prenio je svjedočenje jedne od preživjelih.
“Nažalost, u toj kući je bilo mnogo djece”, citirao je svjedokinju, dodajući da je najmlađe dijete bilo mlađe od jedne godine te da su većinu žrtava činile mlađe žene sa svojom djecom.
Pettigrew smatra da sistematsko usmjeravanje nasilja prema djeci predstavlja jasan dokaz genocidne namjere.
“Ovaj sistematski napor da se izbrišu djeca koja su predstavljala nadu buduće generacije još je jedan pokazatelj genocidne namjere u Prijedoru i Republici Srpskoj”, rekao je.
Dodao je da je još jedan pokazatelj genocidne namjere činjenica da je Duško Tadić, prva osoba osuđena pred Međunarodnim krivičnim sudom za bivšu Jugoslaviju, otvoreno podržavao plan Velike Srbije prema kojem je nesrpsko stanovništvo trebalo biti uklonjeno, uključujući i djecu.
“Moramo se prisjetiti i djece koja su bila meta napada u Sarajevu i drugim mjestima u Bosni i Hercegovini”, poručio je.
Govoreći o važnosti očuvanja kulture sjećanja, Pettigrew je istakao da međunarodna zajednica mora snažno osuditi sistematsko nasilje nad djecom.
“Pravo preživjelih da podignu spomen-obilježja za djecu ubijenu u Prijedoru, kao i uspostavljanje muzeja u Bijeloj kući u Omarskoj, mora biti zaštićeno i imati podršku komesara za ljudska prava pri Evropskoj uniji i Ujedinjenim nacijama”, naglasio je.
Na kraju obraćanja izrazio je podršku preživjelima i porodicama žrtava, kao i Memorijalnom centru u Srebrenici.
“Čast mi je biti uz preživjele i porodice žrtava u Omarskoj u njihovoj borbi za kulturu sjećanja. Danas izražavam i solidarnost sa Memorijalnim centrom u Srebrenici, čije zaposlenike ispituje Policijska uprava Zvornik”, rekao je.
Dodao je da pokušaji progona i zastrašivanja onih koji čuvaju sjećanje na žrtve genocida predstavljaju novi oblik negiranja zločina.
“Pokušaj progona i zastrašivanja onih koji njeguju sjećanje na žrtve genocida predstavlja napad na sve Bošnjake i osobe koje su preživjele genocid. To je novi oblik negiranja koji je dio sistematskog napada na kulturu sjećanja. Od Srebrenice do Prijedora, ljudsko pravo na istinu i memorijalizaciju mora biti odbranjeno”, zaključio je Pettigrew.
