Nestašicu je javno potvrdio vojni stručnjak i savjetnik ministra odbrane Mykhaila Fedorova Serhii Beskrestnov. On je za Radio NV 6. jula rekao: “Jednostavno nemamo raketa. Nemamo ništa čime bismo djelovali protiv balističkih projektila.”
Problem se pokazao nekoliko sati ranije, kada je Rusija izvela drugi veliki napad na Ukrajinu u četiri dana, ponovo s fokusom na glavni grad. U napadu na Kijev poginulo je najmanje 26 ljudi, a desetine civila su povrijeđene.
Prema podacima ukrajinskog ratnog zrakoplovstva, Rusija je lansirala 23 balističke rakete, šest protubrodskih hipersoničnih raketa 3M22 Zircon, 39 klasičnih krstarećih raketa i 351 dron.
Pošto nije bilo rezervnih PAC-3 presretača, ukrajinske posade nisu mogle oboriti nijednu od 23 balističke rakete niti šest projektila Zircon koji su pogodili grad i okolnu oblast. Odbrana je imala znatno više uspjeha protiv sporijih ciljeva, oborivši 37 krstarećih raketa te 326 dronova ili ometajući njihovo djelovanje. Ipak, balističke rakete ostaju najteži izazov zbog velike brzine i zahtjevnog presretanja.
Predsjednik Volodimir Zelenski poručio je nakon napada da su ukrajinski vojnici bili uspješni protiv dronova i krstarećih raketa, ali ne i protiv balističkih projektila.
“Naši ratnici su danas dobro djelovali u presretanju dronova i krstarećih raketa, ali nažalost ne i ruskih balističkih raketa. Razlog je nedovoljna isporuka presretačkih projektila”, naveo je Zelenski.
Ukrajina se za odbranu od balističkih raketa oslanja na američke sisteme Patriot i projektile PAC-3 MSE. Zalihe tih skupih i traženih presretača dodatno su iscrpljene ratom u Perzijskom zaljevu, pa su isporuke ranije namijenjene Ukrajini preusmjerene američkoj vojsci i saveznicima SAD-a u Zaljevu.
