Tanović je, gostujući u podcastu “Manifest” kod bh. repera Adnana Hamidovića Frankieja, posebno kritikovao (ne)ulaganje u kulturu, odnosno filmsku umjetnost.
“Kada je BH Telecom odlučio da počne proizvoditi sadržaj za svoj streaming servis, to je bio trenutak velikog zamaha. Međutim, tada dolazi nova vlast. Narod i pravda (NiP) postavlja svog direktora koji je odlučio da sve to razvali. I to je otprilike bilo to. Ostatak Trojke je ponovo pustila kulturu HDZ-u”, rekao je Tanović.
U odgovoru na ove kritike, iz BH Telecoma su naveli da su kroz BH Content Lab dali snažan doprinos razvoju domaće filmske i serijske produkcije i da su se pozicionirali kao najveći pojedinačni investitor u bosanskohercegovački audiovizuelni sektor.
“Za podršku domaćoj produkciji osigurano je ukupno 30 miliona KM, od čega su do imenovanja nove Uprave realizirana ulaganja u vrijednosti od 23 miliona KM. Ova sredstva omogućila su nastanak brojnih domaćih filmova i serija, otvorila prostor za rad autora i produkcijskih kuća te doprinijela većoj vidljivosti bosanskohercegovačkog stvaralaštva”, saopštili su.
Kako su dalje naveli, urađena je i analiza finansijske uspješnosti ovog projekta, koji su poražavajući.
“Analiza dosadašnjih finansijskih rezultata pokazala je, međutim, potrebu za uspostavljanjem održivijeg modela ulaganja. Od ukupno uloženih 23 miliona KM, prihodi od prodaje prava i distribucije sadržaja iznosili su 1,9 miliona KM, dok je dodatnih 2,1 milion KM osigurano kroz poticaje Kantona Sarajevo. Tržišni prihod tako je iznosio približno osam feninga na svaku uloženu marku”, istakli su iz BH Telecoma.
Zbog ovakvih rezultata, u BH Telecomu su implementirali model u kojem finansiranje i rizik neće biti koncentrirani na jednog investitora, nego raspoređeni između više partnera uključenih u razvoj i realizaciju projekata. U skladu s tim, Uprava BH Telecoma unaprijedila je način angažiranja preostalih sredstava u okviru BH Content Laba, kako su saopštili.
“Od nešto više od šest miliona KM raspoloživih sredstava do sada su zaključeni ugovori u vrijednosti od 4,5 miliona KM, prema kriterijima koji veći značaj daju održivosti, partnerstvu i potencijalu projekata. Novi model predviđa da producenti najmanje 50 posto potrebnih sredstava osiguraju iz drugih izvora, čime se podržavaju projekti koji su privukli dodatne investitore i partnere, a finansijska odgovornost raspoređuje na više učesnika”, naveli su.
Istakli su da ovim modelom i dalje ostaje važan kriterij društvene vrijednosti, te su naglasili projekte poput filmova “Kad sam bio hodža” Ademira Kenovića i “Bijele trake” Zlatka Topčića, za koje navode da obrađuju teme značajne za bosanskohercegovačko društvo.
“Iskustvo BH Content Laba pokazalo je koliko značajan podsticaj jedan veliki investitor može dati domaćoj audiovizuelnoj industriji. Istovremeno, finansijski rezultati potvrdili su da dugoročni razvoj sektora zahtijeva širi i stabilniji sistem finansiranja, zasnovan na saradnji nadležnih institucija, fondova, privatnih investitora, distributera, emitera i drugih partnera. Takav pristup omogućio bi kontinuitet produkcije, ravnomjerniju raspodjelu odgovornosti i dugoročnije planiranje razvoja domaće kinematografije”, stoji u saopštenju.
Podsjećaju i na to da je BH Telecom telekomunikacijska kompanija čija je osnovna djelatnost razvoj mreže, ulaganje u savremene tehnologije i digitalne usluge te unapređenje korisničkog iskustva.
“S obzirom na značajna ulaganja u infrastrukturu i tehnološki razvoj koja kompaniju očekuju u narednom periodu, poslovni prioriteti bit će usmjereni na projekte povezane s njenom osnovnom djelatnošću i stvaranje dugoročne vrijednosti za korisnike, dioničare i društvo”, istakli su.
Na kraju iz BH Telecoma kažu da će nastaviti odgovorno upravljati raspoloživim resursima, i naveli da stabilnu i kontinuiranu podršku domaćoj kinematografiji treba razvijati kroz dugoročan institucionalni i partnerski model koji uključuje sve relevantne aktere.
