Irfan Mirza, američki državljanin indijskog porijekla, univerzitetski profesor i dugogodišnji stručnjak Microsofta, s Bosnom i Hercegovinom povezan je još od ratnih godina. Danas, nakon višegodišnjeg istraživanja bosanskohercegovačke historije i rada na tehnologijama budućnosti, poručuje da BiH mora bolje predstaviti vlastitu priču svijetu, ali i odlučiti želi li u eri umjetne inteligencije ostati samo korisnik ili postati i kreator novih tehnologija. Mirza je za N1 govorio o svom odnosu prema Bosni i Hercegovini, istraživanju njenog porijekla i historije, ratnim narativima, ali i potencijalu umjetne inteligencije da promijeni domaću ekonomiju i zaustavi odlazak mladih.
Mirza je u Bosni i Hercegovini boravio od 1992. do 1994. godine, kada je pomagao u dopremanju humanitarne pomoći i radio s izbjeglicama.
Kaže da ni danas ne može u potpunosti objasniti šta ga je toliko snažno vezalo za BiH.
“Ono što me vuče i dan-danas je ista snaga. Ne mogu objasniti odakle dolazi. To je kao neka duhovna povezanost prema Bosni”, dodaje Mirza.
Priznaje da je rat promijenio i njegov pogled na vlastiti život.
“Kada sam vidio da postoji ugrožen narod, nisam više mogao biti sebičan. Morao sam promijeniti svoje mišljenje i cijeli odnos prema životu. Mislio sam da je to možda jedina prilika u mom životu da napravim nešto što ima dugotrajniju vrijednost”, ističe.
Mundijal pokazao koliko svijet malo zna o BiH
Mirza se osvrnuo i na nastup reprezentacije Bosne i Hercegovine na Svjetskom prvenstvu, posebno na atmosferu koju je bh. dijaspora napravila u Seattleu.
Kaže da je tada posebno osjetio koliko sport može privući pažnju svijeta na jednu zemlju.
“Bosanci su došli, navijači su pokazali fanatičnost. Niko nije razlikovao ko navija za Željezničar, ko za Sarajevo ili Velež. Svi su bili za Bosnu”, kaže Mirza.
Istovremeno, smatra da BiH takve trenutke ne koristi dovoljno da svijetu objasni ko je i šta predstavlja.
“Svijet je tada gledao Bosnu i Hercegovinu, ali je znanje o Bosni bilo plitko. Da smo bili bolje pripremljeni, mogli smo dijeliti informacije o tome šta je Bosna, gdje se nalazi i kakve ljepote ima. Mislim da nam to znanje i dalje nedostaje”, smatra Mirza.
Pitanje sina pokrenulo istraživanje historije
Mirza kaže da ga je pitanje njegovog tada petogodišnjeg sina o porijeklu porodice navelo da počne detaljnije istraživati historiju Bosne i Hercegovine.
S očeve strane, kaže, mogao je pratiti porodično porijeklo stoljećima unazad, dok je s majčine, bosanskohercegovačke strane, došao tek do perioda oko Prvog svjetskog rata.
“Počeli smo kopati i istraživati. Jesu li ljudi ovdje živjeli prije Osmanskog carstva? Jesu li bili ovdje prije Rimljana? Iz toga je nastala priča da Bosna treba biti ponosna na svoju historiju i svoje porijeklo”, kaže Mirza.
U istraživanju je, navodi, naišao na radove iz oblasti genetike, antropologije i arheologije, među kojima i istraživanja Damira Marjanovića.
Kaže da su ga upravo razlike između pojedinih historijskih interpretacija i genetičkih istraživanja navele da nastavi dublje istraživati.
“Pokušao sam povezati genetiku s historijom i nije išlo. Onda sam gledao antropologiju, arheološke arhive i Zemaljski muzej i vidio da postoji potpuno drugačiji narativ”, kaže Mirza.
Prema njegovom tumačenju istraživanja kojima se bavio, stanovništvo ovog područja ima veoma dubok historijski kontinuitet.
“Svaki Bosanac bi trebao biti ponosan na svoje porijeklo i na to dokle je stigao. To je velika priča, priča za romane, filmove i Hollywood”, smatra Mirza.
“Historija se često koristi za političke ciljeve”
Mirza smatra da rasprave o historijskom porijeklu stanovništva BiH često izlaze iz naučnog okvira i postaju dio političkih narativa.
“Ljudi su koristili historiju vašeg porijekla za različite političke aspiracije i ambicije. Nauka kao nauka nikada nije bila ambicija”, kaže.
Govoreći o ratovima devedesetih i genocidu, Mirza je upozorio i na pokušaje revizionizma i izjednačavanja odgovornosti.
Naglašava da pojedinačni zločini moraju biti priznati i procesuirani, ali da se, prema njegovom stavu, ne može sve historijske događaje predstavljati kao jednako odgovorne na svim stranama.
Istovremeno, kaže da Bosna i Hercegovina mora sačuvati sjećanje na prošlost, ali se ne može zaustaviti samo na njoj.
“Treba pronaći pravdu i nikada ne zaboraviti, ali morate gledati i sadašnje vrijeme. Naša djeca i vaša djeca očekuju nešto bolje. Ne očekuju samo da stalno ponavljamo ratni i historijski narativ. Gdje je plan za budućnost?”, pita Mirza.
“BiH je na raskrsnici kada je riječ o umjetnoj inteligenciji”
Budućnost Bosne i Hercegovine Mirza posebno povezuje s razvojem umjetne inteligencije.
Prema podacima koje je iznio tokom razgovora, veliki dio evropskih kompanija već koristi AI, dok je taj procenat u Bosni i Hercegovini znatno niži.
“Sedamdeset osam posto biznisa u Evropi priključeno je na umjetnu inteligenciju, a u Bosni je to oko 11 posto. S druge strane, oko 38 posto ljudi u BiH pojedinačno koristi umjetnu inteligenciju. Znači da postoji razlika”, navodi Mirza.
Naglašava da umjetna inteligencija nije prolazni tehnološki trend.
“To nije kao da je ove godine moderna plava, a sljedeće zelena boja. To je budućnost tehnologije, biznisa, industrije, farmacije i logistike”, kaže.
Bosna i Hercegovina je, prema njegovoj ocjeni, sada pred izborom.
“Bosna je na raskrsnici s umjetnom inteligencijom. Trenutno ste korisnici, kao i ostatak svijeta. Pitanje je želi li Bosna ostati samo korisnik ili će imati svijest da kaže: Mi ćemo ulagati u umjetnu inteligenciju i bit ćemo kreatori”, ističe Mirza.
“Tehnologija je prilika da se zaustavi odlazak mladih”
Mirza smatra da razvoj novih tehnologija može biti i jedan od odgovora na problem odlaska mladih iz Bosne i Hercegovine.
Promjene na tržištu rada poredi s ranijim industrijskim revolucijama.
“Nekada je čovjek uzeo krampu i lopatu i kopao. Onda je došao bager. Ljudi koji su koristili krampu morali su naučiti voziti bager. Tako moramo gledati i na umjetnu inteligenciju”, objašnjava.
Navodi primjer IT sektora, u kojem pojedine zadatke koje su ranije obavljali programeri danas umjetna inteligencija može napraviti mnogo brže.
Ali to, prema njegovom mišljenju, ne mora značiti nestanak prilika.
“Developer treba ostaviti krampu i naučiti voziti bager. Treba naučiti kako koristiti umjetnu inteligenciju, biti majstor i kreator u tome”, kaže Mirza.
Upravo tu vidi moguću priliku za BiH.
“Imate veliki problem – odlazak omladine, odlazak mozga. Ova tehnologija vam sada daje priliku da napravite sistem u kojem bi se ljudi koji su otišli mogli vratiti i u kojem bi se mladi mogli uključiti u novu industriju”, smatra.
“Nije važno gdje je centar, već gdje nastaje inovacija”
Mirza je kao primjer naveo razvoj Silicijske doline, podsjećajući da ni ona nekada nije bila globalni tehnološki centar.
Poenta tog primjera, kaže, nije da će Bosna i Hercegovina postati nova Silicijska dolina, nego da se inovacijski centri mogu stvarati tamo gdje postoje znanje, ljudi i spremnost da se nove tehnologije prihvate.
“Ne kažem da će Bosna biti kao Silicon Valley, ali postoji mogućnost da napravite atmosferu u kojoj bi omladina i inovacije procvjetale”, kaže Mirza.
Internet je, dodaje, promijenio i samu geografiju poslovanja.
“Svijet je preko interneta takav da više nije važno gdje je centar. Važno je gdje postoji inovacija, odakle dolazi i gdje je njen izvor. Na Bosni je da odluči želi li biti jedan od tih izvora na međunarodnom nivou”, zaključuje Irfan Mirza.
╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad
Pratite nas na društvenim mrežama
