U ovom projektu Sberbanka su učestvovali historičari, književni kritičari i lingvisti. Model umjetne inteligencije obučavan je na cjelokupnoj Gogoljevoj zbirci djela, njegovim pismima, nacrtima i bilježnicama, kao i na tekstovima Puškina, Dostojevskog, Turgenjeva, te na raznim filozofskim i biblijskim spisima.
Svaki generisani dio detaljno su provjerili stručnjaci. Prema riječima autora projekta, cilj nije bio kopiranje Gogoljevih originalnih tekstova, već stvaranje potpuno novog radnog djela utemeljenog na karakterističnom stilu i tehnikama slavnog pisca.
Iz Sberbanka naglašavaju da nastali tekst “definitivno nije Gogolj”. Izdanje je obogaćeno i sa 21 ilustracijom koje je GigaChat izradio u stilu poznatog ruskog crtača Aleksandra Agina.
Novi nastavak “Mrtvih duša” dostupan je za kupovinu u online knjižarama, a uskoro će se naći i u ponudi internet trgovina.
Prvi tom Gogoljevih “Mrtvih duša” objavljen je 1842. godine. Pisac je godinama radio na nastavku, ali je u februaru 1852. godine, uslijed stvaralačke krize i dubokog nezadovoljstva vlastitim radom, spalio glavni rukopis. Sačuvano je svega pet nedovršenih poglavlja, od kojih se jedan od nacrta danas čuva u fondovima Ruske državne biblioteke u Moskvi.
Kad je riječ o ovom projektu, ovo nije prvi put da Sberbank koristi vještačku inteligenciju za oživljavanje izgubljene kulturne baštine. Na primjer, prije nekoliko godina, zajedno s Ruskim historijskim društvom i Institutom za historiju u Sankt Peterburgu Ruske akademije nauka, Sberbank je pokrenuo web stranicu Digitalni Petar kako bi prepoznao rukopise Petra Velikog.
