Rezolucija je usvojena zbog dugogodišnje slabe odgovornosti za ubistva i druge napade na pripadnike mirovnih misija. Prema podacima odjela UN-a za mirovne operacije, od 1948. godine u službi je poginulo gotovo 1.100 mirovnjaka iz zemalja širom svijeta, dok su hiljade povrijeđene.
Dokument, koji su predložili Pakistan i Danska uz podršku više od 150 država, ovlašćuje generalnog sekretara Antonija Guterresa da nakon budućih napada osigura prikupljanje činjenica te podrži istrage i krivično gonjenje svih nasilnih djela.
Time se pokušavaju zatvoriti postojeće praznine u sistemu odgovornosti.
Danska ambasadorica pri UN-u Christina Lassen poručila je da rezolucija šalje jasnu poruku za više od 50.000 ljudi u mirovnim misijama, od Libana i Kipra do Južnog Sudana i Centralnoafričke Republike:
“Napadi na njih neće biti dočekani šutnjom niti nekažnjivošću. Dodala je i da se počiniocima šalje poruka da međunarodna zajednica gleda, da zločini neće ostati nekažnjeni, te da će odgovornost i pravda biti tražene i očuvane”.
Pakistanski ambasador pri UN-u Asim Ahmad rekao je da su napadi na mirovnjake u više zemalja postali brojniji i sofisticiraniji, često uz vrlo malo odgovornosti. Naveo je da saučešće nakon pogibija i ranjavanja nije dovoljno te da je ključna pravda.
Vijeće sigurnosti je i 2021. usvojilo sličnu rezoluciju, a iz odjela UN-a za mirovne operacije navode da je od tada zabilježen napredak u nacionalnim istragama. Od 2020. osuđene su 103 osobe za različita djela povezana s ubistvima 35 mirovnjaka i dva stručnjaka UN-a u Centralnoafričkoj Republici, Kongu, Libanu i Maliju.
Nova rezolucija traži od generalnog sekretara da u roku od 120 dana Vijeću sigurnosti dostavi opcije za dalje jačanje odgovornosti za zločine nad mirovnjacima. Glasnogovornik UN-a Stephane Dujarric pozdravio je usvajanje dokumenta, ali je upozorio:
“Mnogo više mora biti urađeno.”
