Prema riječima glavnog autora izvještaja, ovaj trend mogao bi imati ozbiljne posljedice po sigurnost u saobraćaju i dodatno smanjiti raspoloživi prostor u gradovima.
Autori su analizirali dva moguća scenarija do 2040. godine. Prvi pretpostavlja da će automobili nastaviti rasti sadašnjim tempom, dok drugi predviđa takozvano “pravilno dimenzioniranje” voznog parka, odnosno vraćanje prosječnih dimenzija automobila na nivo iz 2015. godine.
Prema rezultatima studije, ako se sadašnji trend nastavi, broj poginulih među najugroženijim učesnicima u saobraćaju – pješacima, biciklistima i drugim osobama koje nisu vozači – bit će znatno veći nego u scenariju s manjim automobilima. Do 2040. godine to bi značilo oko 400 dodatnih smrtnih slučajeva godišnje, među kojima bi bilo 79 djece.
Veći automobili zahtijevali bi i više energije za kretanje. Procjenjuje se da bi to značilo potrebu za dodatnim uvozom 100 miliona barela nafte te oko 22,5 teravat-sati električne energije.
“Energetske mreže širom svijeta već su pod velikim pritiskom zbog elektrifikacije grijanja, transporta i podatkovnih centara. Predviđeni rast potrošnje energije uzrokovan većim vozilima dodatno će pogoršati taj problem”, rekao je profesor Brian Caulfield, stručnjak za transport sa Trinity College Dublin, koji nije učestvovao u izradi izvještaja.
