Prema Murgijinim navodima, njemu su 17. septembra 2016. godine dostavljena 33 pisana mišljenja članova tadašnje Kongregacije za nauk vjere i drugih crkvenih zvaničnika o fenomenu Međugorja.
Murgia navodi da je tadašnji papa Franjo, nakon što je razmotrio završni izvještaj Komisije Ruini, pitanje Međugorja uputio na redovnu sjednicu Kongregacije, poznatu kao Feria Quarta.
Učesnici konsultacije trebali su se izjasniti koristeći jednu od tri formule: da je fenomen nadnaravnog porijekla, da nije nadnaravnog porijekla ili da nema dovoljno elemenata za donošenje konačnog suda.
Prema zbirnim rezultatimax koje je objavio Murgia, 21 mišljenje bilo je protiv priznavanja nadnaravnog porijekla fenomena, devet ih je bilo za takvo priznanje, dok su tri mišljenja ostala neodlučna.
Takav odnos, prema Murgijinoj interpretaciji, pokazuje koliko je pitanje Međugorja bilo podijeljeno unutar Katoličke crkve. On navodi i da je izvještaj Komisije Ruini, posebno kada je riječ o prvim danima navodnih ukazanja 1981. godine, imao otvoreniji pristup nego kasnije interno izjašnjavanje.
“Mnogo puta sam to rekao i i dalje to tvrdim – zbog Međugorja Crkva je riskirala vrlo dubok raskol”, napisao je Murgia.
Nova pravila promijenila pristup
U širem kontekstu slučaja Međugorja, Murgia podsjeća na nova pravila Dikasterija za nauk vjere o razlučivanju navodnih nadnaravnih pojava, objavljena 17. maja 2024. godine. Prema tim pravilima, procjena ovakvih fenomena više nije usmjerena prvenstveno na donošenje konačne izjave o tome jesu li oni nadnaravnog porijekla, već i na procjenu njihovih duhovnih i pastoralnih plodova.
Jedan od mogućih zaključaka je nihil obstat – “nema zapreke”. Ta formulacija, prema pravilima Dikasterija, ne predstavlja potvrdu nadnaravnog karaktera nekog fenomena, ali znači da su prepoznati pozitivni duhovni plodovi i da nisu utvrđeni elementi koji bi predstavljali posebnu opasnost.
Vjernicima je omogućeno da takvom duhovnom iskustvu pristupe na oprezan način, a dopušteni su i javni oblici pobožnosti.
Murgia je objavio i spisak 33 kardinala, biskupa i stručnjaka koji su, prema njegovim navodima, učestvovali u konsultaciji, ali nije povezao pojedinačna imena s njihovim izjašnjavanjem.
Dikasterij za nauk vjere je 19. septembra 2024. godine objavio bilješku “Kraljica mira” o duhovnom iskustvu povezanom s Međugorjem. U njoj je navedeno da su utvrđeni brojni i rašireni pozitivni duhovni plodovi povezani s Međugorjem, uključujući obraćenja, povratak sakramentima, molitvu, pomirenja i različite oblike pastoralnog i humanitarnog djelovanja.
Na osnovu tih nalaza Dikasterij je zaključio da postoje uslovi za određivanje statusa nihil obstat, nakon čega je odgovarajući dekret trebao izdati biskup Mostarsko-duvanjske biskupije.
Vatikan je pritom izričito naglasio da nihil obstat ne znači proglašenje nadnaravnog porijekla navodnih ukazanja. U službenoj bilješci se navodi da procjena pozitivnih duhovnih plodova ne predstavlja potvrdu autentičnosti navodnih nadnaravnih događaja.
Navodna ukazanja u Međugorju počela su 24. juna 1981. godine, kada je grupa tinejdžera tvrdila da je vidjela Gospu.
Međugorje je postalo sinonim za vjerski turizam s obzirom da su milioni katolika iz cijelog svijeta posjetili ovog hercegovačko mjesto proteklih godina.
A kada govorimo o turizmu, onda je tu i ekonomska strana cijele priče o kojoj lokalci ne vole razgovarati za javnost. Podaci o prometu u Međugorju su gotovo nepoznati. Teško je pronaći podatke o iznosima koji se slijevaju od smještaja, ugostiteljskih usluga, suvenirnica i trgovina odnosno koliko država gubi zbog neizdavanja fiskalnih računa i crnog tržišta.
