Posljedice izloženosti ekstremnim vrućinama mogu kod nekih ljudi trajati danima ili čak sedmicama nakon što se temperature vrate u normalu.
Starije osobe, hronični bolesnici, trudnice, mala djeca i ljudi koji rade ili vježbaju na otvorenom posebno su izloženi riziku. Međutim, produžena izloženost vrućini može uticati i na inače zdrave osobe.
Tokom toplotnog talasa, tijelo stalno radi “prekovremeno”. Pokušava održati normalnu tjelesnu temperaturu znojenjem, gubeći velike količine vode i elektrolita. Srce mora pumpati brže kako bi obezbijedilo dovoljno krvi za kožu, gdje se toplota rasipa, a bubrezi i drugi organi su također opterećeni.
Iako se možemo osjećati bolje nakon nekoliko hladnijih dana, to ne znači da se tijelo potpuno oporavilo. Kod nekih se efekti pojavljuju sa zakašnjenjem, posebno ako je izloženost vrućini bila produžena ili ako je došlo do dehidracije.
Umor koji ne nestaje
Dugotrajni umor je jedna od najčešćih posljedica toplotnog stresa. Ljudi često primjećuju da imaju manje energije, da imaju više poteškoća u obavljanju svakodnevnih zadataka i da se sporije koncentriraju nego inače. To je zbog kombinacije gubitka tečnosti, neravnoteže elektrolita, poremećenog sna zbog visokih noćnih temperatura i povećanog opterećenja kardiovaskularnog sistema.
Glavobolje i vrtoglavica čak i nakon što temperatura prođe
Čak i ako je temperatura vani pala, dehidracija i neravnoteža natrijuma i drugih elektrolita mogu nastaviti da uzrokuju glavobolje, vrtoglavicu ili osjećaj nestabilnosti neko vrijeme. Ako se simptomi pogoršaju ili su praćeni konfuzijom, nerazgovjetnim govorom ili gubitkom svijesti, potrebna je hitna medicinska pomoć.
Srce ostaje opterećenije
Vrućina dodatno opterećuje srce. Kod osoba s visokim krvnim pritiskom, srčanom insuficijencijom ili drugim kardiovaskularnim stanjima, povećano opterećenje može potrajati i nakon što toplotni talas prođe. Stručnjaci upozoravaju da vrućina može uticati i na efikasnost nekih lijekova, posebno diuretika i lijekova za krvni pritisak, pa je važno da pacijenti ne mijenjaju terapiju sami, već da se konsultuju s ljekarom o svim problemima.
Bubrezi mogu upozoriti tek kasnije
Blaga do umjerena dehidracija može privremeno smanjiti funkciju bubrega. Kod većine zdravih osoba, stanje se vraća u normalu nakon adekvatne hidratacije, ali kod starijih osoba i hroničnih bolesnika mogu se javiti ozbiljnije komplikacije. Budite svjesni:
– tamni urin,
– značajno smanjeno izlučivanje urina,
– ekstremna žeđ,
– umor,
– oticanje nogu ili gležnjeva.
Ako simptomi potraju nekoliko dana, preporučuje se pregled kod ljekara.
San može biti poremećen nekoliko dana
Dokazano je da visoke noćne temperature smanjuju kvalitet sna. Budući da je tijelu teže sniziti temperaturu noću, san je kraći i isprekidan. Posljedice mogu trajati danima nakon završetka vrućine: slabija koncentracija, povećana razdražljivost, sporije vrijeme reakcije i osjećaj da ne možete zaspati uprkos dovoljnom snu.
Mentalno zdravlje nije izuzetak
Sve veći broj istraživanja ukazuje na to da produžena vrućina može utjecati i na raspoloženje. Neki ljudi osjećaju povećanu razdražljivost, anksioznost i iscrpljenost. Stručnjaci ističu da je vrućina fiziološki stresor za tijelo, što može utjecati i na psihičko blagostanje, posebno kod osoba s već postojećim mentalnim zdravstvenim problemima.
