Međuvladine konferencije održane su za Albaniju, Crnu Goru, Moldaviju i Ukrajinu, koje nastoje postati članice Unije sa 27 država. Iako je riječ o važnom političkom signalu, do punopravnog članstva svake od tih zemalja moglo bi proći još nekoliko godina.
Evropska komesarka za proširenje Marta Kos ocijenila je da je riječ o izuzetnom danu za Uniju.
“Ovo nismo vidjeli više od dvije decenije. Posljednji put bilo je 2002. Ovo je super utorak za proširenje EU i Ukrajina je dio toga”, rekla je Kos.
Novi zamah proširenju dolazi u trenutku velikih geopolitičkih promjena u Evropi. Rat u Ukrajini, nakon ruske invazije punog obima 2022. godine, promijenio je odnos EU prema prijemu novih članica, dok Brisel istovremeno nastoji ojačati reformske procese u državama kandidatima i ograničiti utjecaj Rusije i Kine.
Ukrajina i Moldavija prošlog mjeseca otvorile su pregovore o prvom paketu od pet poglavlja vezanih za temeljne vrijednosti EU, uključujući vladavinu prava, poštivanje osnovnih prava i funkcionisanje demokratskih institucija. U utorak su otvorile i drugi paket, koji obuhvata vanjske odnose, sigurnosnu i odbrambenu politiku, trgovinu, razvojnu saradnju i humanitarnu pomoć.
Albanija je na sastanku privremeno zatvorila pregovaračke oblasti koje se odnose na nauku i istraživanje, obrazovanje i kulturu te vanjske odnose, dok Crna Gora isto čini u oblastima politike konkurencije i carinskih pravila. Crna Gora se nada članstvu već 2028. godine.
Kos je naglasila i širi značaj ukrajinskog puta ka članstvu.
“Argument za članstvo Ukrajine u EU je vrlo snažan. Buduća sigurnosna arhitektura našeg kontinenta nezamisliva je bez Ukrajine”, rekla je.
Za pristupanje EU svaka kandidatkinja mora završiti pregovore u 35 politika, od poljoprivrede do energetike i oporezivanja.
Trenutno devet zemalja ima status kandidata, među njima Bosna i Hercegovina, dok su pregovori s Gruzijom i Turskom na čekanju zbog zabrinutosti za demokratske standarde.
