Čovječija ribica, jedan od najprepoznatljivijih stanovnika podzemnih voda Dinarskog krša, decenijama je smatrana jednom vrstom. Novo međunarodno istraživanje, objavljeno u časopisu Amphibia-Reptilia, pokazalo je da se iza imena Proteus anguinus zapravo krije devet različitih vrsta, od kojih su tri potpuno nove za nauku.
Među njima je i bosanska čovječija ribica (Proteus bosniensis), čije je prepoznavanje, kao zasebne vrste, posebno značajno za Bosnu i Hercegovinu. U istraživanju su učestvovali i bosanskohercegovački biolozi Emina Šunje, PhD (Prirodno-matematički fakultet Univerziteta u Sarajevu) i Adnan Zimić, MSc (Zemaljski Muzej Bosne i Hercegovine).
Bosanska čovječija ribica – stanovnik podzemlja Krajine
Proteus bosniensis vezana je za podzemne vodene sisteme Krajine, posebno područje ispod planine Grmeč. Kao i druge čovječije ribice, najveći dio života provodi u potpunom mraku podzemnih voda, zbog čega je veoma zahtjevno istražiti i precizno odrediti njenu rasprostranjenost.
Važno je naglasiti da se ne radi o životinji koja je tek sada prvi put pronađena, jer su čovječije ribice na ovom području poznate dugo. Međutim, tek je savremenim istraživanjima potvrđeno da predstavlja zasebnu vrstu – Proteus bosniensis.
Ovo otkriće je zato mnogo više od dodavanja još jednog imena na spisak vrsta Bosne i Hercegovine. Ono pokazuje da tek počinjemo razumijevati stvarnu biološku raznolikost čak i za jednu od najpoznatijih životinja našeg krša.
Pored Proteus bosniensis, u našoj zemlji živi i druga vrsta čovječije ribice, vezana za podzemne vode hercegovačkog krša – Proteus carrarae.
Kako su biolozi od jedne vrste čovječije ribice došli do devet?
Čovječije ribice su međusobno veoma slične. Imaju izduženo tijelo, reducirane oči i blijedu kožu, a život u potpunom mraku podzemnih voda dodatno je oblikovao njihov izgled. Zbog te velike sličnosti, samo na osnovu vanjskih osobina bilo je gotovo nemoguće utvrditi koliko se različitih evolutivnih linija zapravo krije iza imena Proteus anguinus.
Savremene genetičke, morfološke i druge analize pokazale su da su se neke od tih linija milionima godina razvijale nezavisno. Iako su danas gotovo identične po izgledu, predstavljaju različite vrste. Upravo je Proteus bosniensis dobar primjer tzv. kriptične raznolikosti – pojave kod koje različite vrste izgledaju toliko slično da njihove razlike dugo mogu ostati neprimijećene, iako se radi o zasebnim vrstama.
Nove vrste, novi izazovi za zaštitu
Ovo otkriće ima veliki značaj i za zaštitu prirote. Ranije smo čovječiju ribicu posmatrali kao jednu vrstu sa velikim područjem rasprostranjenja, od Slovenije do južne Hercegovine. Sada znamo da taj prostor naseljava devet različitih vrsta, od kojih neke imaju veoma mala i ograničena područja rasprostranjenja.
Nažalost, svih devet vrsta svrstano je u neku od IUCN kategorija ugroženosti – od ugroženih do kritično ugroženih. To je posebno važno za Proteus bosniensis, koja je vezana za ograničeno područje podzemnih voda Krajine. Njeno očuvanje zato direktno zavisi od očuvanja tih podzemnih ekosistema. Zagađenje vode, promjene režima podzemnih voda i drugi lokalni pritisci mogu imati posljedice na čitavu populaciju, a time i na opstanak vrste.
Zato se zaštita čovječije ribice više ne može posmatrati samo na nivou jedne široko rasprostranjene vrste. Potrebno je voditi računa o svakoj pojedinačnoj vrsti, njenom području rasprostranjenja i specifičnim prijetnjama sa kojima se suočava.
Istovremeno, stvarna rasprostranjenost Proteus bosniensis još uvijek nije dovoljno poznata. Veliki dijelovi Dinarskog krša ostaju slabo istraženi, pa naučnici ne isključuju mogućnost pronalaska novih populacija, a možda i još novih evolutivnih linija.
Poznata decenijama, nova za nauku
Ovo otkriće posebno dobro pokazuje koliko je podzemni svijet Bosne i Hercegovine još uvijek nepoznat. Životinja koju ljudi na prostoru Krajine poznaju generacijama, sada je dobila svoje naučno mjesto kao zasebna vrsta – bosanska čovječija ribica, Proteus bosniensis.
Za biologiju Bosne i Hercegovine ovo znači još jednu potvrđenu i jedinstvenu vrstu, ali i spoznaju da o njoj još uvijek znamo mnogo manje nego što smo očekivali.
Najzanimljivije je što ovo istraživanje vjerovatno neće biti posljednje koje će donijeti nova saznanja o skrivenom svijetu Dinarskog krša. Iako je riječ o jednom od najvažnijih područja bioraznolikosti u Evropi, njegovi brojni podzemni sistemi i dalje su nedovoljno istraženi.
