Banja Luka se voli predstavljati kao grad zelenila, aleja, Vrbasa i uređenih naselja. Međutim, dovoljno je skrenuti u pojedine ulice i pogledati oko kontejnera da se dobije potpuno drugačija slika.
Fotografije koje je zabilježio čitalac pokazuju prizor koji teško može biti dio slike grada koji želi da se predstavlja kao uređena urbana sredina. Oko kontejnera nalazi se sve – od kartonske ambalaže i plastičnih boca do starog namještaja, madraca i kabastog otpada.
I ono što posebno bode oči jeste činjenica da problem nije samo u tome što je kontejner pun. Otpad je jednostavno ostavljen pored njega, kao da je prostor oko kontejnera produžetak deponije.
Građanima račun povećan za gotovo 30 posto
Od marta ove godine građani Banje Luke plaćaju skuplji odvoz komunalnog otpada. Skupština grada dala je saglasnost na povećanje cijene od 29,5 posto, nakon što je “Čistoća” tražila povećanje od čak 40,56 posto.
Prema računici koja je predstavljena uoči odluke, domaćinstvo koje ima stan ili kuću površine 60 kvadratnih metara ranije je za odvoz otpada plaćalo oko 12,19 KM mjesečno. Nakon povećanja od 29,5 posto, isti obračun iznosi približno 15,79 KM mjesečno. Dakle, građani sada za istu uslugu plaćaju više.
– Odvoz smeća prije poskupljenja: 12,19 KM za 60 m²
– Nakon povećanja od 29,5%: oko 15,79 KM
– Povećanje: oko 3,60 KM mjesečno
Vikend prođe, smeće ostane
U pojedinim dijelovima Banje Luke ovakve scene naročito su uočljive tokom vikenda i početkom naredne sedmice. Nakon nekoliko dana povećane potrošnje i aktivnosti građana, kontejnerska mjesta često postaju mjesta na kojima se gomila otpad.
Poseban problem predstavlja kabasti otpad. Stari namještaj, madraci, vrata, daske i drugi predmeti nerijetko završavaju pored običnih kontejnera. Umjesto da budu propisno odloženi i odvezeni, oni danima zauzimaju prostor, dok se oko njih gomilaju kese, kartoni i drugi otpad.
Rezultat je prizor koji nije samo estetski problem. To je pitanje higijene, komunalnog reda i odnosa prema prostoru u kojem svi živimo.
Ko je odgovoran?
Naravno, dio odgovornosti je na građanima koji otpad ostavljaju tamo gdje mu nije mjesto. Ali pitanje je i koliko dugo ovakva mjesta mogu ostati u ovakvom stanju.
Ako se zna da određene lokacije tokom vikenda imaju povećanu količinu otpada, logično je pitanje da li se odvoz i kontrola mogu organizovati tako da se problem rješava prije nego što kontejneri postanu male divlje deponije. Jer građanima nije dovoljno reći da trebaju biti odgovorniji. Potrebno je obezbijediti i sistem u kojem će se odgovorno ponašanje isplatiti – odnosno u kojem će građanin koji pravilno odloži otpad imati uređeno mjesto za odlaganje, dok će oni koji otpad ostavljaju na ulici biti sankcionisani.
Odvoz komunalnog otpada za domaćinstva obavlja “Čistoća” a.d. Banja Luka, gradsko komunalno preduzeće čija je osnovna djelatnost prikupljanje, odvoz i odlaganje otpada te održavanje javne higijene. Podsjećamo, u martu ove godine Skupština grada odobrila je poskupljenje odvoza smeća od 29,5 posto, dok je “Čistoća” tražila čak 40,56 posto.
Grad nije kanta za smeće
Posebno zabrinjava što se ovakvi prizori mogu vidjeti u neposrednoj blizini stambenih objekata. Ljudi kroz ovakva mjesta prolaze svakodnevno, djeca se igraju u okolini, a otpad se nakon kiše i vjetra raznosi po ulici i zelenim površinama.
Jedna kesa pored kontejnera postane dvije. Nekoliko kartonskih kutija privuče novi otpad. Onda neko ostavi stari komad namještaja i za nekoliko dana mjesto počinje ličiti na improvizovanu deponiju. Najgora poruka koju takav prizor šalje jeste da je to normalno — a nije.
Banja Luka ne može biti uređena samo tamo gdje prolaze turisti, gdje se održavaju manifestacije i gdje se fotografišu gradske razglednice. Uređen grad se vidi i iza ugla, iza zgrade i pored kontejnera. A upravo tamo, čini se, Banja Luka još ima ozbiljan komunalni problem koji se ne može riješiti samo povremenim čišćenjem.
Smeće možda nestane sa ulice nakon odvoza, ali pitanje ko ga je tamo ostavio i zašto se problem stalno ponavlja – ostaje.
