Njihova odluka mogla bi označiti početak kraja 16 godina pravnog vakuuma koji je omogućio anarhiju u šumarskom sektoru od neplanskog gazdovanja šumama, ilegalnih sječa do uzurpacije šumskog zemljišta.
Prvi korak je usvajanje u Vladi HNK, a drugi u skupštini
Na danas zakazanoj redovnoj sjednici Vlade HNK, koja počinje u 12:00 sati, kao treća tačka dnevnog reda predviđeno je razmatranje Prijedloga Zakona o šumarstvu HNK, što predstavlja potencijalni prvi veliki korak najvišeg organa izvršne vlasti ovog kantona u pravcu konačnog usvajanja ovog značajnog zakonskog rješenja.
Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede HNK još je prije skoro godinu dana, u augustu 2025. godine, prema Vladi uputilo Prijedlog Zakona o šumarstvu HNK koji bi se danas konačno trebao naći pred Predsjednicom Vlade Marijom Buhač i 11 ministara. U slučaju da bude usvojen, preostao bi još samo jedan korak prije njegove pravosnažnosti – usvajanje i u Skupštini HNK koja je u više navrata, usvajanjem zaključaka, zaduživala resorno ministarstvo i Vladu da pripreme i u proceduru upute ovaj zakon.
Fondacija ACT poziva ministre da stave javni interes ispred političkih kalkulacija i upozorava da će javnost pažljivo pratiti glasanje svakog od njih.
“Postojeće stanje u šumarstvu HNK, koje s punim pravom možemo nazvati anarhijom, za posljedicu ima gazdovanje (upravljanje) šumama bez važećih planskih dokumenata, ilegalne sječe velikih količina drvne mase i uzurpacije šumskog zemljišta koje prolaze nekažnjeno te labilan nadzor nad poslovima gazdovanja šumama koji se provode u režiji čak tri preduzeća. Drugim riječima, u uslovima nepostojanja šumarskih zakona na kantonalnom i entitetskom nivou resorna ministarstva HNK i FBiH, s upravama za šumarstvo, nemaju osnov, ali ni kapacitete, da se uhvate u koštac s brojnim problemima koji prate ovaj značajni privredni sektor”, kazali su iz Fondacije ACT.
Ističući da bi upravo usvajanje sveobuhvatnog, usaglašenog, pravednog i modernog Zakona o šumarstvu HNK trasiralo put prema uređivanju stanja u šumarstvu na području ovog kantona, iz Fondacije Atelje za društvene promjene – ACT apeluju na predsjednicu Vlade i sve ministre da politička prepucavanja i politikantstvo ostave po strani i glasaju za usvajanje Zakona o šumarstvu HNK.
“Šume i šumsko zemljište, kao jedno od najvrjednijih prirodnih dobara i resursa Bosne i Hercegovine, ne smiju biti posmatrane kao politički plijen. Šumarska nauka i struka i civilni sektor već godinama dijele jasan stav – naše šume trebaju zakone, pa od svih ministara u Vladi HNK očekujemo da pokažu odgovornost prema šumama, budućim generacijama, svim građanima i građankama ovog kantona, entiteta i cijele države, te konačno jednoglasno usvoji Prijedlog Zakona o šumarstvu HNK. Sve eventualne zamjerke na predloženi tekst Zakona mogu se rješavati upućivanjem amandmana tokom rasprave u Skupštini HNK i nipošto ne smiju biti izgovor za još jedan eventualni pokušaj blokiranja usvajanja ovog prijeko potrebnog zakona. Današnje glasanje nije samo odluka o jednom zakonu. To je odluka o tome hoće li šume ostati bez adekvatne zaštite ili će konačno dobiti pravni okvir koji čekaju već 16 godina. Građani i mi ćemo pratiti i pamtiti kako je glasao svaki član Vlade!”, poručila je Azra Berbić, aktivistica i izvršna direktorica Fondacije ACT, organizacije koja godinama neumorno ukazuje na nužnost konačnog usvajanja šumarskih zakona – Zakona o šumama FBiH i Zakona o šumarstvu HNK.
Historija bezakonja u šumama FBiH
Na osnovu Odluke Ustavnog suda Federacije Bosne i Hercegovine od 14. aprila 2009. godine Zakon o šumama FBiH nije na snazi od 27. novembra 2009. godine.
Kao preliminarno rješenje do usvajanja novog Zakona o šumama Vlada Federacije Bosne i Hercegovine usvojila je Uredbu o šumama. U skladu s Odlukom Ustavnog suda FBiH broj 28-10 od 23. marta 2011 Uredba o šumama je trebalo da bude na snazi do 06. decembra 2011. godine.
S obzirom na to da Uredba o šumama od 06. decembra 2011. godine više ne važi, a zakon o šumama još uvijek nije usvojen, sektor šumarstva nije zakonski regulisan na nivou entiteta FBiH. I ovakvo stanje traje već gotovo 16 godina, što je nedopustivo i zahtijeva hitnu reakciju svih relevantnih aktera sektora šumarstva.
U periodu od 2017. do polovine 2023. godine Prijedlog Zakona o šumama FBiH čak šest godina proveo u ladicama oba doma Parlamenta FBiH, ali nikada nije razmatran, nakon čega ga je povukao predlagač, a što je Vlada FBiH. Ovakav razvoj situacije imao bi dodatne pogubne utjecaje i produbio krizu u sektoru šumarstva u našem entitetu.
U međuvremenu su kantonalne skupštine usvojile zakone o šumama na nivou ovih administrativnih jedinica. Sve osim HNK, gdje trenutno ne postoji niti jedan važeći temeljni propis za sektor šumarstva. Prijedlog Zakona o šumama HNK godinama je sakupljao prašinu u skupštinskim ladicama, da bi zatim, u novembru 2023. godine, bio povučen zbog “detaljne analize i usaglašavanja stavova svih zainteresovanih strana”.
U međuvremenu, u augustu 2025. godine, kao što smo naveli, resorno ministarstvo uputilo je ovaj zakonski prijedlog prema Vladi HNK na razmatranje.
