Organizacije za ljudska prava, uključujući Amnesty International, optužuju kanadske vlasti da krše zakon i tražioce azila svjesno šalju u američke pritvore i deportaciju.
Carlos i Antonia (Guardian im je promijenio imena radi sigurnosti, op. a.) krenuli su na opasan put 2021. godine sa svojim tada trogodišnjim sinom Alejandrom.
Prošli su kroz Gvatemalu i Meksiko, suočavajući se s neviđenim strahom, da bi stigli do granice Sjedinjenih Američkih Država (SAD).
Međutim, u SAD su stigli u jeku migracijskih čistki Donalda Trumpa. Prestrašeni upozorenjem advokata da bi u Americi mogli biti pritvoreni i deportovani, odlučili su krenuti dalje na sjever, prema Kanadi, gdje Carlos ima članove porodice.
Kada su stigli na kanadski granični prelaz Fort Erie, doživjeli su potpuni šok. Budući da je Carlos imao rodbinu u Kanadi, granični agent mu je saopćio da on i sin Alejandro mogu ući u zemlju.
Međutim, za majku Antoniu ulazak je bio zabranjen jer nije imala bližu porodicu u Kanadi.
“Pitao sam agenta: ‘Šta da kažem sinu, zašto ne puštaju njegovu majku da uđe s nama?’ Granični policajac mi je odgovorio: ‘To je tvoj problem, imaš 20 minuta da doneseš odluku'”, prisjeća se Carlos kroz suze.
Antonia je počela plakati, a za njom i mališan. Porodica je odbila da se razdvoji. Kanadske vlasti su ih vratile u SAD, nakon čega su ekspresno deportovani nazad u Honduras.
Danas, pet godina nakon početka golgote, porodica se krije u stalnom strahu za život, dok Alejandro sada ima šest godina.
Njihova sudbina pokrenula je lavinu pravnih procesa u Kanadi.
Izbjegličke organizacije tvrde da Kanada krši pravila takozvanog “Sporazuma o sigurnoj trećoj zemlji”. Ovaj sporazum, potpisan 2004. godine, obavezuje migrante da traže azil u prvoj zemlji u koju stupe (u ovom slučaju SAD).
Iako je Vrhovni sud Kanade 2023. godine proglasio ovaj sporazum ustavnim, on sadrži “sigurnosne ventile” – odnosno diskreciono pravo graničara da iz humanitarnih razloga puste ugrožene ljude. Aktivisti tvrde da ti ventili u praksi uopšte ne postoje.
Granični službenici migrantima uopšte ne govore da imaju pravo tražiti humanitarno izuzeće.
Dok pravne grupe upozoravaju da se Sjedinjene Američke Države više ne mogu smatrati “sigurnom zemljom” zbog dugotrajnih pritvaranja migranata u nehumanim uslovima, Kanada dodatno pooštrava svoje zakone.
Nova vlada Marka Carneyja stvorila je još oštrija pravila o nepodobnosti za podnosioce zahtjeva za azil. Zbog toga su se našli na udaru kritičara koji optužuju aktuelnu kanadsku vlast da uvodi rigoroznu imigracijsku politiku “u stilu Donalda Trumpa”.
Federalna vlada u Ottawi se brani tvrdeći da SAD i dalje ispunjavaju sve uslove sigurne zemlje, dok granična agencija navodi da se deportacije odgađaju samo u izuzetnim slučajevima kada postoji stopostotni dokaz da osobi prijeti smrt.
