Centar za sigurnosne studije upozorio je da slučaj kažnjavanja preduzeća „Vodovod“ iz Doboja pokazuje probleme u primjeni propisa o zaštiti ličnih podataka, ali i širu pravnu nesigurnost koja, prema njihovoj ocjeni, na kraju finansijski pogađa građane. Kako je navedeno u saopćenju Centra, Agencija za zaštitu ličnih podataka Bosne i Hercegovine kaznila je preduzeće sa 20.000 KM, a njegovog direktora sa 1.000 KM zbog nezakonitog prikupljanja ličnih podataka prilikom sklapanja ugovora o isporuci vode.
Tražili kopije ličnih dokumenata
Prema obrazloženju Agencije koje prenosi Centar za sigurnosne studije, Zakonom o komunalnim djelatnostima nije propisano pravo pružaoca komunalne usluge da od korisnika traži kopiju lične karte, dokaz o vlasništvu objekta i potvrdu o zaposlenju.
Iz Agencije su, kako se navodi, pojasnili da se identitet korisnika može utvrditi uvidom u ličnu kartu i poređenjem podataka iz zahtjeva s podacima iz dokumenta.
Preduzeće „Vodovod“ iz Doboja je, prema saopćenju, kao opravdanje navelo vlastiti pravilnik kojim su propisani uslovi za sklapanje ugovora o isporuci vode.
CSS upozorava na neusklađene propise
Predsjednik Centra za sigurnosne studije Denis Hadžović smatra da ovaj slučaj pokazuje neusklađenost zakonskih i podzakonskih akata u Bosni i Hercegovini.
Prema njegovoj ocjeni, slični problemi mogli bi biti ublaženi uvođenjem sistemskog parlamentarnog nadzora nad primjenom zakona, kroz koji bi se provjeravalo kako se propisi primjenjuju u praksi i postoje li potrebe za njihovim izmjenama ili usklađivanjem.
U saopćenju se kao drugi primjer pravne neizvjesnosti navodi spor između Agencije za zaštitu ličnih podataka BiH i Agencije za identifikacione dokumente, evidenciju i razmjenu podataka BiH, čija je primjena privremeno zaustavljena odlukom Suda BiH do završetka upravnog spora.
Nedovoljno poznavanje pravila o podacima
Hadžović upozorava da slučaj otvara i pitanje poznavanja standarda zaštite ličnih podataka među institucijama i kompanijama koje ih svakodnevno obrađuju.
„Nepoznavanje tih standarda kod građana može se donekle razumjeti, ali situacija postaje alarmantna kada s njima nisu upoznati oni koji su obveznici prema Zakonu o zaštiti ličnih podataka BiH“, naveo je Hadžović.
Parlamentarna skupština BiH usvojila je u januaru 2025. godine novi Zakon o zaštiti ličnih podataka, kojim je domaći sistem usklađen s evropskim standardima, posebno s Općom uredbom Evropske unije o zaštiti podataka – GDPR-om.
Centar navodi da zakon građanima daje veću kontrolu nad načinom prikupljanja i obrade njihovih podataka, ali i nameće veću odgovornost institucijama i kompanijama.
Posljedice mogu biti ozbiljne
Iz Centra upozoravaju da nezakonita ili neodgovorna obrada podataka može imati konkretne posljedice za građane.
Među mogućim zloupotrebama navode krađu identiteta, zaključivanje ugovora bez znanja osobe i korištenje podataka u svrhe za koje nije data saglasnost.
Hadžović smatra da donošenje zakona samo po sebi nije dovoljno ako se ne osigura njegova dosljedna primjena na svim nivoima vlasti.
Posebno problematizira činjenicu da je obaveza konsultovanja Agencije za zaštitu ličnih podataka prilikom pripreme zakona uspostavljena na državnom nivou, ali ne i u parlamentima entiteta i kantona.
„Kaznu će na kraju platiti građani“
Centar za sigurnosne studije kao dodatni apsurd ističe činjenicu da je kažnjeno javno preduzeće.
„Iako je kazna izrečena zbog nezakonitog postupanja, njen finansijski teret na kraju će snositi građani, odnosno poreski obveznici“, poručio je Hadžović.
Prema navodima iz saopćenja, kazna od 20.000 KM predstavlja minimalnu sankciju predviđenu za ovu vrstu povrede, dok maksimalna može iznositi do 40 miliona KM ili četiri posto godišnjeg prometa kompanije, ako je taj iznos veći.
Iz Centra zaključuju da zaštita ličnih podataka ne smije ostati samo formalna obaveza, već mora postati dio rada institucija, donošenja propisa i svakodnevnog odnosa prema građanima.
╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad
Pratite nas na društvenim mrežama
