Godišnja podrška za rad pet sigurnih kuća povećana je s približno 250.000 KM na milion KM. Sredstva se koriste za osiguravanje smještaja i osnovnih životnih potreba, ali i za psihosocijalnu podršku ženama i djeci koji su preživjeli nasilje, pomoć pri ostvarivanju prava te podršku u postupcima pred institucijama.
Federalni ministar rada i socijalne politike Adnan Delić kazao je da osoba koja zatraži pomoć ne bi trebala biti zabrinuta zbog toga da li sistem ima dovoljno novca da joj osigura zaštitu.
“Žena koja zatraži pomoć ne smije razmišljati ima li sigurna kuća dovoljno novca da je primi i ko će platiti stručnu osobu koja će biti uz nju i njenu djecu. To mora biti odgovornost sistema”, poručio je Delić.
Pored namjenskog transfera za provedbu zakona o zaštiti od nasilja, organizacije koje vode sigurne kuće mogu aplicirati i na druge programe Ministarstva, uključujući transfere za podršku vaninstitucionalnim oblicima brige i zaštite, sufinansiranje rada, programa i projekata iz oblasti socijalne zaštite, kao i sredstva iz prihoda ostvarenih po osnovu naknada za priređivanje igara na sreću.
Podržana izgradnja prve sigurne kuće u ZHK
Federalno ministarstvo podržalo je i uspostavljanje prve sigurne kuće u Zapadnohercegovačkom kantonu, u Ljubuškom.
Za njenu izgradnju je 2024. godine izdvojeno 500.000 KM, dok je kroz novi program u 2026. godini osigurano dodatnih 500.000 KM za opremanje objekta.
Projekt se provodi u saradnji s Gradom Ljubuškim i Centrom za socijalni rad Ljubuški.
Na ovaj način proširuje se mreža zaštite za žrtve nasilja u dijelu Federacije BiH u kojem ranije nije postojala sigurna kuća.
Prvi put 100.000 KM za SOS telefon
Jedna od novina je i federalno budžetsko finansiranje SOS telefona 1265, namijenjenog žrtvama nasilja u porodici i nasilja prema ženama.
Linija je dostupna 24 sata dnevno, sedam dana u sedmici, a u budžetu Federacije BiH za 2026. godinu prvi put je osigurano 100.000 KM za njeno funkcionisanje.
Federalno ministarstvo rada i socijalne politike donijelo je i Pravilnik o funkcionisanju SOS telefonske linije. Dokument uređuje rad operatera, pružanje stručne podrške, zaštitu privatnosti, procjenu rizika, evidentiranje poziva i saradnju s policijom, centrima za socijalni rad, zdravstvenim ustanovama i sigurnim kućama.
Cilj je da osoba koja pozove SOS telefon dobije podršku i jasne informacije o narednim koracima, posebno u situacijama kada je potrebna hitna zaštita.
Uvedeni jedinstveni standardi za sigurne kuće
Novi Zakon o zaštiti od nasilja u porodici i nasilja prema ženama u Federaciji BiH donio je i obavezu detaljnijeg uređenja rada sigurnih kuća.
Federalni ministar rada i socijalne politike donio je Pravilnik o minimalnim standardima, postupku ocjene ispunjenosti i reviziji ispunjenosti minimalnih standarda za rad sigurnih kuća u Federaciji BiH.
Pravilnikom se prvi put na jedinstven način uređuju organizacioni, kadrovski, prostorni, tehnički, sigurnosni i programski uslovi koje sigurne kuće trebaju ispunjavati.
Uređena je i provjera ispunjenosti tih uslova, kao i njihova naknadna revizija, što bi trebalo omogućiti ujednačeniji nivo usluge u sigurnim kućama širom Federacije.
Završeni su i pravilnici koji uređuju Centralni registar sigurnih kuća, metodologiju za utvrđivanje cijene njihovih usluga te evidenciju zahtjeva i realizovanih smještaja.
Kako navode iz Ministarstva, riječ je o ukupno šest provedbenih akata iz nadležnosti resora rada i socijalne politike.
Fokus i na život nakon izlaska iz sigurne kuće
Podrška žrtvama nasilja, kako ističu iz Ministarstva, ne završava izlaskom iz sigurne kuće.
Žene nakon napuštanja sigurnog smještaja često moraju pronaći posao, riješiti stambeno pitanje, brinuti o djeci i ostvariti različita prava. Zbog toga su podržavane aktivnosti usmjerene na njihovo ekonomsko osnaživanje.
Kroz saradnju s organizacijama i partnerima provođene su aktivnosti koje ženama pomažu u sticanju novih vještina, pronalasku izvora prihoda i stvaranju uslova za samostalan život.
U okviru inicijative “Uz nju, za njenu slobodu” povezivani su javna podrška, solidarnost građana i konkretna pomoć ženama koje nakon izlaska iz sigurne kuće započinju novi život.
Kampanje protiv nasilja
Federalno ministarstvo rada i socijalne politike svake godine provodilo je aktivnosti u okviru kampanje “16 dana aktivizma protiv nasilja nad ženama”, a učestvovalo je i u kampanjama sigurnih kuća i drugih organizacija.
Kroz javne poruke, razgovore i događaje ukazivalo se na različite oblike nasilja, značaj prijavljivanja nasilja i mogućnosti zaštite.
Među podržanim aktivnostima bila je i Utrka solidarnosti “Uz nju, za njenu slobodu” u Zenici, čiji je cilj bio pružanje podrške ženama koje su preživjele nasilje i njihovo ekonomsko osnaživanje.
Iz Federalnog ministarstva rada i socijalne politike navode da će naredni korak biti dovršavanje svih provedbenih akata novog zakona i osiguravanje njegove primjene u cijeloj Federaciji BiH.
