Do petka navečer više od 37.500 osoba vraćeno je na teritoriju Maroka, a povratak migranata nastavljen je i tokom večeri.
Broj ljudi koji su prešli granicu jednak je više od dvije trećine ukupnog broja stanovnika Ceute, gdje se razvila ozbiljna humanitarna kriza.
Ceuta – jedina kopnena granica Evropske unije s Afrikom
Ceuta, zajedno s Melillom, predstavlja jedine kopnene granice Evropske unije s afričkim kontinentom. Iako se nalazi na sjevernoj obali Afrike, Ceuta je pod španskom upravom još od 1580. godine.
U ovom gradu zajedno žive kršćani i muslimani, a španski i marokanski stanovnici uglavnom održavaju dobre odnose. Međutim, Maroko ne priznaje Ceutu i Melillu kao dio Španije te ih smatra okupiranim teritorijama.
Zašto je Ceuta česta meta migranata?
Španija predstavlja jednu od glavnih ulaznih tačaka u Evropu za ljude koji bježe od siromaštva, sukoba ili traže bolje životne prilike.
Zbog toga su Ceuta i Melilla među najutvrđenijim evropskim granicama. Migranti do Ceute najčešće dolaze plivajući oko pet kilometara od marokanskog grada Fnideqa ili iz obližnjeg mjesta Belyounech.
Iako španske vlasti veliki broj migranata odmah vraćaju u Maroko, dio njih završava u prihvatnim centrima dok čekaju odluku o zahtjevu za azil.
Ovo nije prvi smrtonosni incident na toj granici. U Melilli je 2022. godine poginulo 23 ljudi tokom pokušaja prelaska granice, dok je kod Ceute 2014. godine život izgubilo najmanje 14 migranata.
Prema podacima Međunarodne organizacije za migracije, od 2014. godine u Sredozemnom moru evidentirano je više od 35.000 poginulih ili nestalih migranata. Samo u prvih sedam mjeseci 2026. godine zabilježeno je gotovo 1.500 smrtnih slučajeva i nestanaka.
Šta je dovelo do masovnog prelaska granice?
Zvanično objašnjenje marokanskih vlasti još nije objavljeno, pa nije poznato zbog čega je u kratkom periodu toliko ljudi uspjelo preći granicu.
Analitičari smatraju da bi događaji mogli biti povezani s novim diplomatskim tenzijama između Maroka, Alžira i Španije.
Podsjećaju da se slična situacija dogodila i u maju 2021. godine, kada je Maroko ublažio granične kontrole tokom diplomatskog spora sa Španijom zbog liječenja lidera pokreta Polisario u španskoj bolnici.
Kriza je privremeno okončana 2022. godine, kada je Madrid podržao marokanski prijedlog za rješenje pitanja Zapadne Sahare, čime su narušeni odnosi s Alžirom, koji podržava Polisario.
Međutim, španski premijer Pedro Sánchez 20. jula ove godine posjetio je Alžir, što je bila prva posjeta jednog španskog premijera toj zemlji nakon četiri godine i znak poboljšanja međusobnih odnosa.
Sánchez je iz Ceute izjavio da su krijumčari ljudima širili glasine kako nova odluka Vrhovnog suda Španije onemogućava hitno vraćanje migranata koji u zemlju stignu morskim putem.
Ipak, stručnjaci smatraju da je politički faktor vjerovatniji razlog. Italijanski istraživač migracija Matteo Villa ocijenio je da je teško povjerovati kako bi čak 50.000 ljudi spontano prešlo granicu u jednom danu kada se uobičajeno radi o nekoliko stotina osoba mjesečno.
Reakcije Španije i Evrope
Španija je na područje Ceute uputila vojsku i dodatne policijske snage kako bi ponovo uspostavila kontrolu nad granicom.
Premijer Sánchez događaje je opisao kao “kršenje teritorijalnog integriteta Španije”.
Masovni ulazak migranata izazvao je i političke podjele unutar Evropske unije. Desničarske stranke optužile su špansku vladu da je ovogodišnjom legalizacijom stotina hiljada neregularnih migranata poslala pogrešan signal.
Vlada Italije čak je zatražila razmatranje suspenzije Španije iz šengenskog prostora, iako Ceuta i Melilla nisu dio šengenskog režima na isti način kao ostatak španske teritorije. Istovremeno, Francuska je pojačala kontrole na granici sa Španijom.
