Šef Delegacije EU Luigi Soreca je prije nekoliko dana rekao da bi Crishock trebao biti samo privremeno rješenje, ali je i sam tada priznao da trajnog rješenja još nema.
To je postalo očigledno nakon jučerašnje kratke sjednice PIC-a na kojoj novi visoki predstavnik nije imenovan, niti je zvanično predloženo novo ime o kojem bi se SAD i EU mogle pokušati dogovoriti.
Ana Trišić-Babić je nakon te sjednice poručila kako nije ni očekivala da će biti postignut dogovor te je iznijela tvrdnju da BiH neće dobiti novog visokog predstavnika dok ne prođu izbori.
“Od trenutka kada visoki predstavnik nije izabran u junu, lično nisam ni očekivala da će biti, sve je ukazivalo na to da neće biti izabran ni u dogledno vrijeme. Još kad je Francuska predložila svog kandidata bilo je jasno da se visoki predstavnik neće tako brzo imenovati. Mislim da do novembra sigurno neće biti novi visoki predstavnik”, kazala je Trišić-Babić.
OHR se također oglasio nakon te sjednice s kratkom informacijom da je na sastanku “potvrđena opredijeljenost da se što prije imenuje zajednički prihvatljiv kandidat”, ali i da Crishock nastavlja svoj mandat sve dok ne dođe do dogovora.
Status quo primamljiviji za EU i SAD nego pravljenje ustupaka
Razgovori o novom visokom predstavniku se trenutno vode unutar Evropske unije, koja pokušava pronaći trećeg kandidata koji bi mogao biti prihvatljiv SAD-u. Politički analitičar Adi Ćerimagić za Klix.ba ističe da to nije jednostavan posao.
“Zvanično se govori o tome da EU treba da se dogovori o zajedničkom kandidatu. Međutim, iza te krilatice o dogovoru krije se stvarni izazov, a to je pronaći kandidata koji odgovara objema stranama Atlantika. To se pokazalo kao izuzetno veliki problem. Proces je složen jer se prvo mora pronaći osoba koja to želi raditi, što trenutno nije lako, zatim da se profilom uklapa i da je prihvatljiva svima, što iziskuje jako zahtjevnu diplomatsku aktivnost”, istaknuo je Ćerimagić.
Upravo ta poteškoća pri pronalasku prave osobe mogla bi utjecati na dužinu Crishockovog mandata. Osim toga, Ćerimagić kao indikativnu informaciju navodi to što ne postoji nikakav novi zvanični rok za imenovanje visokog predstavnika, što ukazuje na to da ne postoji velika žurba.
“Čini se da ova trenutna situacija više odgovara objema stranama nego pravljenje nekog značajnijeg kompromisa o novom visokom predstavniku. Postignut je dogovor o vršitelju dužnosti visokog predstavnika, a dogovoren je i okvir za njegovo djelovanje. Rečeno je da se Bonske ovlasti mogu koristiti ukoliko su narušene prijašnje odluke visokog predstavnika ili ako postoji udar na Dejtonski mirovni sporazum, te da je za to potrebna eksplicitna politička podrška Upravnog odbora PIC-a”, kazao je Ćerimagić.
Drugim riječima, status quo s Crishockom na čelu OHR-a više odgovara i Washingtonu i Evropi nego da moraju praviti velike ustupke u pogledu imenovanja novog visokog predstavnika.
Osim toga, Ćerimagić primjećuje da je Crishock izuzetno aktivan u javnosti otkako je imenovan na poziciju v.d. visokog predstavnika, što za cilj ima pokazati postojanje kontinuiteta rada OHR-a i da BiH ne gubi ništa zbog njegovog mandata.
Na osnovu svih navedenih informacija, može se zaključiti da Crishockov ostanak do novembra ne bi bio iznenađenje. Štaviše, to je i realnija opcija nego da EU u kratkom periodu pronađe odgovarajućeg diplomatu kojeg bi prihvatile i Sjedinjene Američke Države.
Crishock ima Bonske ovlasti, ali da li će ih zaista koristiti?
Ukoliko Crishock još neko vrijeme ostane v.d. visokog predstavnika, to je scenarij koji više pogoduje SAD-u, s obzirom na to da je Crishock američki karijerni diplomata kojem nije jednostavno pokazati neposlušnost američkoj administraciji.
S druge strane, njegove Bonske ovlasti su ograničene dogovorom PIC-a da ih smije koristiti samo ako su narušene ranije odluke visokih predstavnika i ako je ugrožen Dejton. To znači da na papiru Crishock ne smije mijenjati stare odluke i da mu treba dozvola PIC-a za korištenje Bonskih ovlasti.
“Ukoliko bude pokušaja poništavanja određenih koraka nasuprot prethodnih odluka visokog predstavnika, mi imamo Krivični zakon po kojem je presuđen i Milorad Dodik, tako da institucije postoje”, rekao je Ćerimagić, aludirajući na član Krivičnog zakona koji definiše nepoštivanje odluka visokog predstavnika.
Međutim, Crishock se naravno može oglušiti na upute PIC-a o Bonskim ovlastima s obzirom na to da ni Christian Schmidt nije uvijek poštovao zahtjeve tih zemalja da ne donosi pojedine odluke koje je na kraju ipak donio.
Evropska unija je toga svjesna, ali prema mišljenju Ćerimagića, Crishock im je i dalje bolja opcija nego potpuno novi visoki predstavnik koji bi radio za američke interese.
“Moje je mišljenje da su odnosi između Washingtona i Evropske unije ispunjeni dubokim nepovjerenjem, i to ne samo po pitanju BiH. Hipotetički gledano, iz perspektive onog dijela EU koji ne želi da visoki predstavnik djeluje s ciljem ispunjavanja američkih interesa, sistem je puno bolje zaštićen kada postoji vršitelj dužnosti kojem treba eksplicitna podrška za Bonske ovlasti, nego kada imate visokog predstavnika koji je praktično američki izbor, odnosno italijanski kandidat kojeg podržava Washington”, kazao je Ćerimagić.
Ćerimagićev zaključak je da su se Evropska unija i Sjedinjene Američke Države u prethodnom periodu uspjele dogovoriti o mnogo važnijim pitanjima, poput carina i Grenlanda, te da će i dogovor o BiH u jednom trenutku doći. Međutim, vjeruje da odsustvo dogovora ukazuje na to da u ovom momentu nije prevelika žurba.
“Trenutna politička situacija u BiH očigledno nema neke akutne reperkusije zbog kojih bi morali hitno djelovati”, kazao je on u razgovoru za Klix.ba.
