Ovladala je svjetskim tržištem masovno proizvodeći izdržljive mobitele. Na svom vrhuncu bila je najvrednija evropska kompanija i jedan od vodećih tehnoloških brendova na tržištu široke potrošnje.
Stanje u Nokiji počelo se negativno mijenjati na prijelazu iz prve u drugu deceniju 21. stoljeća, kada je kompanija počela propuštati zaokret prema pametnim mobitelima.
Suština tog zaokreta jeste da vrijednost mobitela više nije bila u hardveru, u čemu je Nokia bila dominantna, već u softveru.
Još jedan razlog zašto je Nokia propustila tu promjenu jeste što je pogrešno procijenila tržište. Kada su Apple s iPhoneom i Google s Androidom ušli u industriju mobitela su softvere utemeljena na aplikacijama, čiji su tvorci programeri iz cijelog svijeta.
Dok je Apple bio fokusiran na operativni sistem, ekran osjetljiv na dodir i aplikacije, Nokia je tvrdoglavo bila fokusirana na proizvodnju svojih konvencionalnih mobitela, uvjerena da je ključ uspjeha u masovnoj proizvodnji hardvera.
Softverski zaostatak, što se prvenstveno manifestira u lošoj tranziciji s operativnog sistema Symbian na Windows, koštao ih je toga da su potpuno izgubili tržišnu utakmicu.
Nokia se povukla iz proizvodnje mobitela i posvetila se drugim tehnologijama. Sada zarađuje razvijajući mrežnu infrastrukturu i sisteme zasnovane na umjetnoj inteligenciji (AI), objavio je CNBC.
