Zašto nasilje ulazi u škole? “Djeca su kolateral naših loših odluka. Stvorili smo kulturu nasilja, a onda se čudimo šta se dešava”

Povod je Konjički obrazovni forum, koji će od 1. do 3. oktobra okupiti više od 170 nastavnika, profesora, istraživača i donosilaca odluka iz oblasti obrazovanja.

Govoreći o Bosni i Hercegovini, Krajišnik je upozorio da djeca odrastaju u društvu opterećenom traumama rata i različitim interpretacijama prošlosti te da škola ne može ignorisati stvarnost koja ih okružuje.

“Možemo se praviti i škola se može praviti luda da se to ne dešava, ali djeca to čuju, djeca to osjete, djeca se socijaliziraju, imaju različite istine”, kazao je.

Naglasio je da mirovna pedagogija nije samo razgovor o ratu i devedesetim godinama, nego način na koji škola djecu uči dijalogu, odnosu prema drugima, emocijama i nezadovoljenim potrebama.

“Moramo govoriti o nasilju koje je imanentno ovom društvu. Dakle, duboko smo nasilno društvo i onda nas iznenade sporadični incidenti u školama”, rekao je Krajišnik.

Aleksandar Baucal govorio je o iskustvu Srbije, gdje su, kako je kazao, protesti nastavnika i studenata promijenili odnose u brojnim školama.

Prema njegovim riječima, učenici, nastavnici i roditelji u mnogim školama počeli su stvarati osjećaj zajednice, umjesto ranijih odnosa u kojima je nastavnik uglavnom predavao, učenik odgovarao, a roditelji i nastavnici često bili u tenzijama.

“Vidjelo se kako mogu dobro sarađivati i da u svojoj zgradi škole naprave osjećanje da je to prostor koji pripada svima njima”, kazao je Baucal.

Smatra da prvi korak ka kvalitetnijem obrazovanju mora biti stvaranje škole u kojoj se učenici, roditelji i nastavnici osjećaju da ih neko čuje, vidi i poštuje.

Slavko Gaber, govoreći o iskustvu Slovenije, naglasio je da nema jednostavnog recepta za uspješnu reformu obrazovanja.

Objasnio je da su u pripremi promjena u Sloveniji učestvovali stručnjaci sa fakulteta i instituta, nastavnici i vlast, dok su rast standarda pratila i ulaganja.

“Ne možete provesti nijednu reformu bez toga da uvažite šta misle nastavnici, šta misle roditelji i da ulažete i u kvalitet zgrada”, rekao je Gaber.

Upozorio je i da jednom dostignuti standard nije zauvijek zagarantovan.

“Nemojmo se varati, i kad postignemo neki standard, treba ga održavati.”

Krajišnik se usprotivio narativu da ljudi u BiH nisu sposobni za dijalog.

“Djeca razgovaraju, nastavnici razgovaraju, stručnjaci razgovaraju. Taj dijalog se dešava. Samo jedan dio društva koji, nažalost, ima ogromnu moć onemogućava taj dijalog među sobom, pa nam to prenosi kao posljedicu”, kazao je.

Poručio je da će u učionicama u kojima rade nastavnici uključeni u njihove programe biti otvarane i teške teme.

“Pitanje mira u Bosni i Hercegovini tiče se svih nas. Znam da nekad ti razgovori nisu lagani, ali ne vidim alternativu.”

Baucal je, govoreći o regionalnoj saradnji, također kazao da ljudi u svakodnevnom životu dobro sarađuju i da ne žele konflikte. Problem vidi u dijelu elita koje, prema njegovim riječima, održavaju osjećaj ugroženosti i konflikta.

Upozorio je da takav put ima cijenu – zaostajanje regiona, lošiji život građana, nedostatak perspektive i život u strahu.

Tokom razgovora otvoreno je i pitanje najavljenog protesta nastavnika srednjih škola u Sarajevu zbog nasilnog ponašanja učenika, kao i ranije Krajišnikove najave kontraprotesta ukoliko protest bude održan.

Krajišnik je kazao da su kontraprotestom željeli “isprovocirati” razgovor te da vjeruje da će razum prevladati i da takve probleme treba rješavati interno.

Govoreći o nasilju učenika prema nastavnicima, poručio je da odrasli moraju preuzeti odgovornost i onda kada je rad s djecom najteži.

“Mi smo napravili ovu kulturu nasilja, socijalizirali djecu u nasilju i onda se iznenadimo što se to nasilje dešava. Hajde da budemo odrasli ljudi koji se brinu o toj djeci i kad je najteže.”

Dodao je da su djeca “kolateral naših loših i neodgovornih odluka” te da nije dovoljno samo reagovati na pojedinačne incidente.

“Uzroci toga leže u nama, a mi smo stvorili ovaj problem. Mi treba da ga riješimo.”

Baucal je, odgovarajući na pitanje šta je Srbija naučila nakon tragedije u Osnovnoj školi “Vladislav Ribnikar”, kazao da su provedene brojne analize.

Njihov zaključak je, prema njegovim riječima, da se nasilje ne može rješavati isključivo reaktivno.

“Kada se desi incident, morate imati protokole reagovanja. Međutim, jedini dobar način da se spriječi ili prevenira nasilje u budućnosti jeste da se stvaraju škole kao dobre zajednice”, rekao je Baucal.

Ukazao je i na problem dosade i nezainteresovanosti učenika, navodeći da brojna istraživanja pokazuju da je osjećaj dosade u školi jedan od snažnih faktora koji dovode do frustracije i agresije.

“Naše škole su se nekako pretvorile u fizičko mjesto gdje učenik dođe da odradi svoju ulogu učenika”, kazao je.

Prema njegovim riječima, mnogi nastavnici zbog različitih okolnosti dolaze samo da “prežive radni dan”, dok dio roditelja izbjegava dolazak u školu ili se za njega priprema kao za neprijatno iskustvo.

Konjički obrazovni forum od 1. do 3. oktobra okupit će više od 170 nastavnika, profesora, istraživača i donosilaca odluka.

Krajišnik je najavio da će fokus biti i na konkretnom radu nastavnika iz cijele BiH. U saradnji sa UNICEF-om, UNFPA-om, AEM-om i drugim partnerima pripremljeno je više od 360 ideja o tome kako mirovnu pedagogiju primijeniti u učionicama.

Najavio je i aktivnosti na integraciji ovih sadržaja na fakultete koji obrazuju buduće nastavnike, kao i otvaranje Centra mirovne pedagogije pri Pedagoškom fakultetu Univerziteta u Bihaću.

Centar bi trebao postati trajno mjesto za akademsko učenje i trening nastavnika iz Bosne i Hercegovine.

“Pametniji smo mi od ovoga što jesmo danas”, zaključio je Krajišnik.

╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad