Jedan od glavnih uzroka je hormonalni odgovor na stres. Kada ste pod stresom, tijelo luči hormon kortizol, koji potiče skladištenje masnoće u predjelu abdomena. To je evolucijski mehanizam tijelo čuva energiju za potencijalne krizne situacije, ali u modernom načinu života taj sistem često radi protiv nas.
Prekomjeran unos kalorija, posebno iz rafiniranih šećera i prerađene hrane, dovodi do nakupljanja tzv. visceralne masti, one koja se taloži oko unutrašnjih organa. Ova vrsta masnoće povezana je s povećanim rizikom od bolesti poput dijabetesa tipa 2 i kardiovaskularnih bolesti.
Nedostatak fizičke aktivnosti pogoršava situaciju. Kada ne trošite dovoljno energije, višak kalorija se skladišti, a stomak je jedno od omiljenih mjesta za to. Također, manjak sna može poremetiti hormone gladi i sitosti, što vodi ka većem unosu hrane.
Genetika također igra ulogu, neki ljudi su jednostavno skloniji nakupljanju masnoće u predjelu stomaka nego drugi. S godinama, metabolizam se usporava, a hormonalne promjene (posebno kod žena u menopauzi) dodatno pogoduju nakupljanju masnoće u tom području.
Važno je znati da nije sva masnoća ista. Potkožna masnoća (ispod kože) je manje rizična, dok je visceralna masnoća (oko organa) opasnija za zdravlje.
U praksi, smanjenje masnoće oko stomaka zahtijeva kombinaciju: uravnotežene ishrane, redovne fizičke aktivnosti, kvalitetnog sna i upravljanja stresom. Nema brzog rješenja, ali dosljedne navike daju rezultate.
