U svojoj objavi na X-u koja je privukla veliku pozornost, Coxon je napisao kako se Anthropic i OpenAI, u kojima je radio, “kockaju životima ljudi”. Njegova ostavka otvorila je dobro poznatu raspravu o tome koliko se daleko smije ići prije nego što se pouzdano utvrdi koliko su takvi sistemi sigurni.
“Nemojte podcjenjivati moć ove tehnologije. Uskoro će to biti nadljudski sistemi sposobni hakirati bilo šta. Preko noći će revolucionirati svako područje te steći stvarnu moć i resurse. Svi smo svjedočili napretku na svakom od tih područja, a taj se napredak ne usporava”, istakao je između ostalog Coxon.
I resigned from Anthropic today. I spent the last three years doing pretraining research at both OpenAI and Anthropic. Neither company is acting responsibly. They are racing straight to self-improving superintelligence and gambling with our lives. More thoughts below.
— Jacob Coxon (@hilbertspaess) September 9, 2026
Objava je potaknula veliku raspravu, a između ostaloga i poznato pitanje – može li se provjera sigurnosti prepustiti isključivo kompanijama koje se bore za tržište i ko smije preuzeti taj rizik u ime drugih?
Kakve to veze ima sa Bosnom i Hercegovinom?
Iz Bosne i Hercegovine ova rasprava se može doimati kao tek još jedna vijest iz svijeta velikih tehnoloških korporacija. Međutim, odluke globalnih kompanija određivat će i kakav će softver biti dostupan domaćim firmama, gdje će završiti njeni podaci i koliko će plaćati te usluge. Istovremeno, njen konkurent u Njemačkoj ili Austriji može istu tehnologiju iskoristiti da smanji troškove. Posljedice će se osjetiti i u preduzećima čiji vlasnici nikada nisu čuli za Coxona.
Promjena je posebno vidljiva u razvoju takozvanih AI agenata. To su sistemi koji mogu obaviti nekoliko povezanih radnji: pronaći dokument, provjeriti podatke u drugom programu i pripremiti odgovor. Međutim, da bi sve to imalo smisla u stvarnom poslu, mora se znati kojim podacima smije pristupiti, šta može uraditi sam i gdje je potrebna ljudska provjera.
Za domaću privredu tu se otvara i neugodna računica. Bh. proizvođač može izgubiti posao od njemačkog konkurenta čak i ako su njegovi radnici i dalje konkurentniji i isplativiji, kako po znanju tako i po troškovima rada. Ako konkurent uz AI smanji zastoje u proizvodnji, potrošnju energije i količinu škarta, dio te razlike može nadoknaditi.
Međunarodna agencija za energiju upravo u industrijskim procesima vidi prostor za takve uštede. Koliko će one biti velike, zavisi od djelatnosti i primjene.
Kombinacija znanja, razvoja i odgovornosti
Američke AI kompanije imaju sve ozbiljniju konkurenciju iz Kine. Stanfordov AI Index za 2026. bilježi približavanje rezultata vodećih američkih i kineskih modela na pojedinim testovima. DeepSeek, Alibaba i drugi razvijaju i modele koje je pod određenim uslovima moguće preuzeti i prilagoditi vlastitim potrebama.
To ne znači da je čitav postupak njihovog razvoja javan niti da se mogu koristiti bez ograničenja. Znači da i manji tim može graditi uslugu na postojećoj tehnologiji, bez ogromnog ulaganja u razvoj modela od početka.
Tu se otvara prostor i za domaće firme. Servisu može trebati alat koji pomaže planirati nabavku rezervnih dijelova, a proizvođaču program koji brzo pronalazi podatke u hiljadama stranica tehničke dokumentacije. Za takav proizvod treba dobro poznavati posao i ljude koji ga rade.
Sarajevo već ima iskustvo s prodajom znanja svijetu. Energoinvest je iz projektnog biroa koji je vodio Emerik Blum izrastao u kompaniju koja je poslovala od Meksika do Malezije, a njegovi inženjeri projektovali su i gradili energetske objekte na više kontinenata. Iz tog iskustva i danas vrijedi pitanje kako znanje povezati s razvojem, prodajom i odgovornošću za cijeli posao.
Rad za strane naručioce može donijeti dobru zaradu i iskustvo na velikim projektima. Ipak, firma koja uglavnom prodaje radne sate zavisi od toga koliko ih je klijent spreman platiti. Ako AI uštedi vrijeme za određeni posao, posljedično će se smanjiti i broj naplaćenih sati. Razvoj vlastitog proizvoda omogućava da se cijena više veže za korist koju kupac dobija. Taj put nosi rizik. Jer, neko mora finansirati razvoj, pronaći tržište i rješavati reklamacije.
Domaćem timu za to trebaju kapital i poslovno znanje, uz inženjere koji znaju kako napraviti proizvod.
Ključ je pravilna edukacija o korištenju AI alata
Kako bi se od umjetne inteligencije izvuklo najbolje, a ne ono najgore, ključna je edukacija. Obuka za korištenje AI-a mora ići dalje od pokazivanja kako se dokument ubacuje u chatbot.
Naročito u medijima je taj oprez prijeko potreban. No, pored medija, tu su i javne ustanove koje se služe ovim alatom – škole, bolnice, općine, ali i brojna druga radna mjesta i opisi poslova.
Zaposlenik treba znati provjeriti odgovor i prepoznati izmišljeni podatak. Poslodavac treba odvojiti vrijeme za učenje i utvrditi ko odgovara za konačan rezultat. Ako radnik uštedi sat vremena na pisanju izvještaja, a dva potroši ispravljajući greške, takva računica mu baš i ne ide u prilog. Na kraju, poznavanje tehnologije uključuje i sposobnost da se procijeni kada je ne treba koristiti.
O svemu tome, a u sklopu Kiss the Future AI Summita koji će se održati 15. i 16. oktobra u Sarajevu, govorit će ljudi iz BiH koji već rade na razvoju ove tehnologije. Eldar Kurtić u Red Hatu istražuje kako da veliki AI modeli rade brže i uz manje potrebne memorije. S druge strane, Nermin Hadžić, izvršni direktor i suosnivač kompanije Bloomteq, upravo vidljivost domaćeg znanja navodi kao razlog da se ljudi koji razvijaju i primjenjuju AI okupljaju u Sarajevu.
“Svaki dan, softver svjetske klase napusti ovaj grad pod tuđim logom. To je tiha realnost regije: mi gradimo budućnost, samo je rijetko potpisujemo. Kiss the Future je naš potpis. Dovodimo ljude koji oblikuju AI, od Cursora do evropskih industrijskih giganata, u Sarajevo, stavljamo ih na pozornicu koju smo sami izgradili i pokazujemo jednoj generaciji inženjera da je razmak između ovdje i granice tehnologije kraći nego što im je rečeno”, kazao je Hadžić.
Pored razvoja i primjene AI-a u poslovanju, energetici i kreativnim industrijama, među temama na ovogodišnjem summitu su i odgovornost za njegovo korištenje te promjene koje donosi tržištu rada.
Program trećeg Kiss the Future AI Summita u organizaciji Blum Instituta i uz podršku kompanije Bloomteq, bit će raspoređen na šest pozornica u Narodnom pozorištu, BKC-u i Pozorištu mladih. Više informacija o njemu potražite OVDJE.
