Ako želite poboljšati kvalitetu tla, smanjiti potrebu za zalijevanjem i zaštititi svoje biljke od bolesti, drveni ugalj mogao bi biti najbolja investicija ove sezone.
Najveća snaga drvenog uglja leži u njegovoj specifičnoj mikroskopskoj strukturi. Pod povećalom, komad uglja izgleda poput spužve s milionima sitnih pora koje u tlu djeluju kao savršeni rezervoari vlage i hranjivih tvari. Tokom sušnih perioda, ugalj polako otpušta vodu koju je ranije upio, čime održava tlo hidriranim i smanjuje potrebu za čestim zalijevanjem. Istovremeno, on djeluje poput magneta koji sprečava ispiranje minerala poput kalcija, magnezija i fosfora, zadržavajući ih nadohvat korijenu biljke čak i nakon jakih kiša koje bi inače opustošile obično tlo.
Osim što čuva resurse, drveni ugalj stvara savršeno stanište za korisne mikroorganizme. Zdrav vrt počinje od živog tla, a milijarde dobrih bakterija i gljiva, poput mikorize, ključne su za razgradnju organske materije. Pore unutar uglja pružaju sigurno utočište tim mikroorganizmima, štiteći ih od ekstremnih temperatura i predatora, što rezultira biološki aktivnim tlom koje prirodno hrani biljke i smanjuje potrebu za umjetnim gnojivima.
Uz to, njegova blago alkalna svojstva pomažu u neutralizaciji previše kiselih tala, dok izuzetna sposobnost vezivanja štetnih tvari omogućava “zaključavanje” teških metala i ostataka hemijskih pesticida, sprečavajući biljke da ih upiju.
Može pomoći i pri uzgoju sobnog bilja te cvijeća u saksijama na balkonima. Postavljanjem sloja komadića uglja na samo dno saksije efikasno se sprečava truljenje korijena, što je čest uzrok propadanja saksijskih biljaka. Ugalj ne samo da upija višak vode koja se nakuplja na dnu, već i uspješno neutralizira neugodne mirise koji nastaju kada se zemlja “usmrdi” zbog prevelike vlage.
Prije nego što se odlučite unijeti drveni ugalj u svoj vrt, izuzetno je važno provesti proces njegove aktivacije. Ako čist, tek kupljen ugalj direktno stavite u zemlju, on će burno reagovati i povući svu vlagu i hranjive tvari iz okoline kako bi napunio svoje prazne pore, što privremeno može usporiti rast biljaka.
Kako bi se to izbjeglo, usitnjeni ugalj potrebno je prethodno pomiješati s bogatim kompostom, stajskim gnojivom ili tekućim organskim gnojivom te ostaviti da odstoji dvije do tri sedmice. Tek kada se njegove pore napune hranjivim tvarima, spreman je da pruži svoj maksimum.



