Zakon je na kraju prošao kroz Senat uz dvostranačku podršku, sa 86 glasova za i 11 protiv. Sljedeće bi o njemu trebao glasati Predstavnički dom, koji je trenutno na ljetnoj pauzi do septembra.
Paketom bi se uvele obavezne sankcije protiv najviših zvaničnika ruske vlade, uključujući ruskog predsjednika Vladimira Putina, kao i protiv ruskih oligarha, državnih kompanija i stranih kompanija koje podržavaju rusku vojnu industrijsku bazu.
Osim toga, zakon bi omogućio uvođenje carina od najviše 100 posto za pet zemalja koje najviše kupuju rusku sirovu naftu i prirodni gas, uključujući Kinu i Indiju, pri čemu bi američki trgovinski predstavnik Jamieson Greer određivao konačnu visinu carine.
Predviđen je izuzetak za zemlje koje uvoze manje od 15 posto ukupnog ruskog izvoza prirodnog gasa i koje rade na značajnom smanjenju korištenja ruskog prirodnog gasa.
Prvobitni tekst paketa, prvi put objavljen u aprilu 2025. godine, predviđao je minimalne carine od 500 posto, uz manje izuzetaka.
Međutim, tokom više od 15 mjeseci pregovora administracija i pregovarači iz Kongresa dogovorili su nižu stopu carina, ali su istovremeno ovlast za njihovo uvođenje dali Greeru, umjesto direktno predsjedniku.
Ipak, u sedmicama koje su prethodile ovom glasanju, neki senatori izrazili su zabrinutost zbog davanja administraciji dodatnih ovlasti u pogledu carina.
“Već godinu i po govorim da su nam potrebne strože sankcije protiv Rusije. To je veoma, veoma važno. Ali Donald Trump je pokazao šta će učiniti sa širokim ovlastima u oblasti carina. Dovraga, pokazao je šta će učiniti čak i kada nema ovlasti”, rekla je senatorica Elizabeth Warren.
