Ova zgrada izgrađena je prije 112 godina, a u njoj je od 1914. godine do 1918. godine živio doktor Pavao Orešković, jedan od začetnika stomatologije u našoj zemlji. Govoreći o periodu u kojem je nastala, arhitekta Mufid Garibija ističe da je tada sve rađeno uz lijevu i desnu obalu Miljacke.
“Jedna od prvih stvari u periodu Austro-Ugarske, pa i doba Osmanskog carstva vezana je za obalu rijeke Miljacke, pogotovo za lijevu stranu gdje je napravljena prva džamija, a na desnoj strani pravljena je tekija. To je utemeljenje Sarajeva koje je radio Isa-beg Ishaković. Cijeli taj period je vezan za rijeku Miljacku koja je dobila ime zbog ranijeg plavljenja. Dolaskom Austrougarske, riješen je problem plavljenja Sarajeva, oni su krenuli u neku urbanističku rekonstrukciju grada. Cilj je bio zadržati bosanski duh sa osmanskim arhitekturama, ali i donijeti neke nove stvari uz veliki broj arhitekata. Ta ekipa arhitekata počela je praviti urbanistički plan, a vezano je i za dio gdje je ova zgrada”, rekao je Garibija.
Zgrada je rađena u neomaurskom stilu uz orijentalne motive
On pojašnjava da je ovaj dio grada uz rijeku Miljacku bio zamišljen kao glavna cesta, ali se vremenom teren morao povećavati te je vršeno i nasipanje.
“Na dijelu gdje je građena ova zgrada vršeno je nasipanje. Ovaj dio je otvoren i bilo je spremno ubacivanje arhitekata da se polako nižu zgrade i na desnoj i na lijevoj strani”, kazao je.
Prema dosadašnjim saznanjima, ova zgrada rađena je prema projektu arhitekte Josefa Gramera. Izvedena je u neomaurskom stilu uz spoj evropskih arhitektonskih trendova i orijentalnih motiva.
“Na prostoru gdje je sada ova zgrada prije je bila jedna bosanska kuća. Nakon plana gradnje ove zgrade, taj objekat je morao nestati. Ova zgrada napravljena je na pet etaža, od kojih je jedna skoro nevidljiva, ona se nalazi u podrumu. Ova zgrada inspirisana je vertikalama koje daje munara Careve džamije, a vjerovatno i samim prostorom. Renesansnim stilom rađena je plastična fasada i uz linije koje su inspirisane Vijećnicom. Visina objekta je dominantna u odnosu na okolne objekte. Vizuelno nemate predstavu da se radi o zgradi sa pet etaža. S druge strane, fasada je ogoljena i nije nikada završena onako kako je trebala biti. U objektu je dvospratno stepenište, ima prizemlje, prvi, drugi sprat, potkrovlje i peta etaža je podrum koji je namijenjen stanarima. Objekat je isključivo stambeno-poslovni”, rekao je Garibija.
“Jedan od najljepših stambenih objekata na lijevoj strani Miljacke”
On naglašava da je ova zgrada ujedno i tipičan primjer lijepog uređenja grada, pa čak i stambenih objekata poput ovog.
“Vodilo se računa ne samo urbanističkom dijelu, već i o uređivanju Sarajeva. Zgrada je smještena na mjestu s klasičnim historijskim stilovima. Ovo je jedan od najljepših stambenih objekata na lijevoj strani Miljacke. Ujedno je pokazatelj kako je arhitekta ukinuo zadnju etažu i stilizovao je, a na drugoj strani je potpuno oguljena. Ne izgleda urbano, kako izgleda sa prednje strane. To je tipično za objekte koji se nalaze na lijevoj strani Miljacke, da su obje fasade bile posebno ukrašene. One koje se manje vide su bile jednostavnije, a to je sve tako rađeno iz finansijskih razloga”, kazao je.
Garibija je dodao da je prilikom projektovanja zgrade cilj bio da se nastavi niz gradnje prema Carevoj džamiji, ali je to iz nepoznatih razloga zaustavljeno.
“S istočne strane možete vidjeti da je planiran niz objekata, ali je to ipak zaustavljeno. Poseban šarm ovoj zgradi daje i prirodno zelenilo i zbog toga se savršeno uklopila u ovaj prostor”, poručuje.
Govoreći o zaštićenosti ovog objekta, Garibija ističe da je Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine zaštitila urbani krajolik Sarajeva, pod čime se podrazumijevaju dijelovi općine Stari Grad i općine Centar.
“Samim tim je i ovaj objekat pod nacionalnom zaštitom. To je garant čuvanja Sarajeva. Da toga nema, upitno bi bilo šta bi se dešavalo. To ne dozvoljava ni vlasnicima stanova u zgradi da mijenjaju njen izgled. Ona je pod kantonalnom, ali i nacionalnom zaštitom. Fasada ovog objekta ne vjerujem da će se ikada promijeniti. Važno je da je to sačuvano, da se čuva ovakav ambijent Sarajeva i ovog objekta”, kazao je Garibija na kraju razgovora za Klix.ba.
Ovaj objekt i sada služi svojoj namjeni te su u njemu zastupljeni stambeni prostori u kojima živi nekoliko porodica.
