Istraživanje objavljeno u naučnom časopisu Journal of Affective Disorders otkriva da je konzumacija dvije do tri šoljice kafe dnevno povezana s nižim rizikom od poremećaja raspoloženja i stresa, poput depresije i anksioznosti.
Međutim, unos manji od te količine ne donosi uočljive dobrobiti za mentalno zdravlje, dok više od tri šoljice dnevno može dovesti do pojačane anksioznosti i lošeg sna, čime se poništavaju pozitivni efekti.
“Ovo istraživanje potvrđuje da je umjeren unos ‘zlatna sredina’, što se poklapa s općim preporukama o unosu kofeina”, objašnjava nutricionistica Morgan L. Walker za Verywell Health te dodaje: “Kada pređete tu granicu, počinju se javljati negativne nuspojave – poput lošeg sna, nervoze ili povećane anksioznosti, posebno kod osoba osjetljivih na kofein”.
Istraživanje je pokazalo da genetske razlike u brzini metaboliziranja kofeina nisu uticale na konačne rezultate, dok su uočene blage razlike među spolovima, pri čemu je zaštitni efekat bio nešto izraženiji kod muškaraca.
Zanimljivo je da su rezultati bili dosljedni bez obzira na vrstu kafe, uključujući i kafu bez kofeina. Walker ističe da to ukazuje na mogućnost da za pozitivne efekte nisu zaslužni samo kofein, već i drugi sastojci kafe, poput antioksidansa i biološki aktivnih spojeva.
Profesorica i voditeljica studija kliničke prehrane na Univerzitetu Johnson & Wales Luciana Soares napominje da je studija bila opservacijske prirode. To znači da prikazuje povezanost, ali ne dokazuje direktnu uzročno-posljedičnu vezu.
“Rezultate treba posmatrati u širem kontekstu”, dodaje Walker, “Istraživanje ne obuhvata u potpunosti druge važne faktore poput opće prehrane, sna, upravljanja stresom i fizičke aktivnosti, koji imaju znatno veću ulogu”.
U praksi, ovi nalazi potvrđuju da kafa može biti dio zdrave rutine ako se konzumira umjereno, ali da veća količina ne znači i veću korist. Individualna tolerancija na kofein i dalje igra presudnu ulogu.
