Koža je najveći ljudski organ te joj je potrebno posvetiti veliku pažnju, posebno u ljetnom periodu, kada je najvećim dijelom i izložena suncu. Prije nego što se odlučite skinuti u kupaći kostim i izložiti suncu, kožu je potrebno na adekvatan način pripremiti.
Visoke temperature i intenzivno sunčevo zračenje mogu izazvati brojne probleme, uključujući i različite alergijske reakcije, zbog čega je važno znati kako pravilno njegovati i zaštititi svoju kožu. Upravo zato, važno je prilagoditi svakodnevnu njegu kože ljetnim uslovima i uvesti male, ali korisne promjene koje će pomoći da koža ostane zdrava, hidratizirana i zaštićena.
Dermatologinja nam je otkrila osnovne mjere zaštite koje bi svaka osoba trebala poduzeti prije izlaganja suncu, posebno uoči odlaska na more.
“Osnovne mjere zaštite podrazumijevaju kombinaciju više faktora, a ne samo korištenje SPF kreme. Savremena dermatologija danas insistira na tzv. ‘multimodalnoj fotoprotekciji’. To uključuje: svakodnevno nanošenje preparata sa širokospektralnom zaštitom (UVA + UVB), minimalno SPF 30, a idealno SPF 50, nanošenje dovoljne količine preparata (većina ljudi koristi premalo), ponovno apliciranje svaka dva sata i nakon kupanja ili znojenja, nošenje šešira širokog oboda, sunčanih naočala i zaštitne odjeće s gustim tkanjem, izbjegavanje direktnog sunca između 10 i 16 sati, postepeno izlaganje suncu, posebno kod osoba svijetle puti”, kazala nam je Samra Šoškić.
Istakla je da je prije odlaska na more korisno uraditi dermatološki pregled mladeža, naročito kod osoba s velikim brojem nevusa ili pozitivnom porodičnom anamnezom melanoma.
Na pitanje koliko je važno pravovremeno početi s pripremom kože za ljetnu sezonu i da li postoji trenutak kada je kasno za zaštitu, doktorica je istakla da nije kasno.
“Zaštita od UV zračenja ima smisla u svakom trenutku života. Nikada nije kasno početi sa zaštitom, iako je idealno usvojiti navike još u djetinjstvu. Koža pamti UV oštećenja kroz godine, ali smanjenje daljeg izlaganja značajno usporava fotostarenje i smanjuje rizik od razvoja prekanceroza i karcinoma kože. Priprema kože nekoliko sedmica prije ljeta može pomoći u jačanju kožne barijere i smanjenju iritacija, ali nijedna priprema ne može imunizirati kožu na UV oštećenje”, istakla je.
“Hidratacija je veoma važna, ali treba naglasiti da hidratantne kreme same po sebi ne štite od UV zraka”
Govoreći o važnosti pravilne njege kože tokom ljetnih mjeseci, osvrnuli smo se i na ulogu hidratacije, zaštite od UV zračenja, ali i najčešće greške koje ljudi prave tokom sunčanja.
Kako ističe, hidratacija kože ima važnu ulogu u očuvanju njene zaštitne barijere, posebno tokom visokih temperatura i dužeg boravka na suncu.
“Hidratacija je veoma važna, ali treba naglasiti da hidratantne kreme same po sebi ne štite od UV zraka. Njihova uloga je očuvanje integriteta epidermalne barijere. Dobro hidrirana koža manje je sklona iritacijama i upalama, bolje podnosi sunce, so i vjetar, sporije gubi vodu tokom izlaganja visokim temperaturama. Dehidrirana i oštećena kožna barijera povećava osjetljivost kože, naročito kod osoba s atopijskim dermatitisom, rozaceom ili osjetljivom kožom”, rekla je Šoškić.
Kada je riječ o pripremi kože prije odlaska na more ili intenzivnijeg izlaganja suncu, savjetuje postepeno privikavanje kože na sunčeve zrake, uz adekvatnu njegu i zaštitu.
“Najvažnije preporuke uključuju: postepeno izlaganje suncu nekoliko dana prije dužeg boravka na moru, redovnu hidrataciju kože i organizma, korištenje antioksidansa u njezi kože (vitamin C, niacinamid, vitamin E), izbjegavanje agresivnih tretmana neposredno prije putovanja, pregled lijekova koje osoba koristi jer mnogi izazivaju fotosenzitivnost (npr. pojedini antibiotici, retinoidi, diuretici),dermatološki pregled kod osoba s nejasnim promjenama ili velikim brojem mladeža”, kazala je.
Posebno je upozorila da određeni tretmani i preparati neposredno prije sunčanja mogu dodatno povećati osjetljivost kože i dovesti do ozbiljnih oštećenja.
“Neposredno prije intenzivnog sunčanja treba izbjegavati hemijske pilinge, agresivne mehaničke pilinge, laserske tretmane, depilaciju voskom, korištenje retinoida i kiselina bez savjeta dermatologa. Također, zabluda je da ‘bazni ten’ iz solarija štiti kožu. Solarij povećava rizik od melanoma i ubrzava starenje kože”, rekla je.
Govoreći o štetnosti UV zračenja, navela je da veliki broj ljudi i dalje potcjenjuje posljedice koje sunce može ostaviti na koži.
“UV zračenje se i dalje značajno potcjenjuje. Mnogi sunčanje povezuju isključivo sa estetikom i vitaminom D, zanemarujući kumulativna oštećenja DNK kože. Najčešće greške su: korištenje premale količine SPF-a, neredovno obnavljanje zaštite, vjerovanje da tamniji ten znači potpunu zaštitu, sunčanje u najintenzivnijem dijelu dana, oslanjanje samo na jednu aplikaciju SPF-a dnevno, zanemarivanje UVA zračenja koje prolazi kroz oblake i staklo, korištenje ulja za pojačavanje tamnjenja”, kazala je.
“Zaštita od sunca treba biti svakodnevna navika, ne samo tokom godišnjeg odmora”
Naglasila je da čak i kratkotrajno, ali intenzivno izlaganje suncu bez zaštite može ostaviti ozbiljne posljedice koje postaju vidljive tek godinama kasnije.
“Da. Čak i jedno ozbiljno opekotinsko oštećenje, posebno sa plikovima, može povećati rizik od melanoma kasnije u životu. Akutno UV oštećenje dovodi do: mutacija DNK, oksidativnog stresa, ubrzanog propadanja kolagena, pojave hiperpigmentacija, razvoja aktiničnih keratoza i malignih tumora kože. Koža često pokazuje posljedice tek godinama kasnije kroz bore, gubitak elastičnosti i pigmentacije”, objasnila je.
Rekla je i da su djeca znatno osjetljivija na UV zračenje te da oštećenja nastala u najranijoj dobi mogu imati posljedice tokom cijelog života.
“Dječija koža je znatno osjetljivija jer je tanja i ima manje razvijene zaštitne mehanizme. Posebno je važno naglasiti da značajan dio ukupnog životnog UV oštećenja nastaje upravo u djetinjstvu i adolescenciji. Opekotine od sunca u dječijoj dobi, naročito ponavljane, povezane su sa povećanim rizikom razvoja melanoma i drugih karcinoma kože u odrasloj dobi. Zato se kod djece preporučuje izbjegavanje direktnog sunca, zaštitna odjeća, SPF 50, šeširi i boravak u hladu”, rekla je.
Govoreći o prevenciji ozbiljnih kožnih oboljenja, navodi da je dosljedna zaštita od sunca jedna od najvažnijih preventivnih mjera.
“Dosljedna fotoprotekcija jedna je od najvažnijih preventivnih mjera u dermatologiji. Iako melanom ima i genetsku komponentu, UV zračenje predstavlja ključni okolišni faktor rizika. Redovna zaštita smanjuje broj UV-induciranih mutacija, smanjuje rizik aktiničnih keratoza i karcinoma kože, usporava fotostarenje, smanjuje rizik razvoja melanoma, naročito kod osoba sa povećanim rizikom. Zaštita od sunca treba biti svakodnevna navika, ne samo tokom godišnjeg odmora”, poručila je.
Istakla je kako se ne treba oslanjati samo na SPF kreme i da zaštita kože mora biti mnogo šira i sveobuhvatnija.
“SPF krema sama nije dovoljna. Dermatološke smjernice danas jasno naglašavaju da je SPF samo jedan dio zaštite. Potrebna je kombinacija: SPF preparata, zaštitne odjeće, šešira i naočala, hlada, izbjegavanja sunca u podnevnim satima. Važno je razumjeti da nijedan SPF ne blokira 100 posto UV zračenja. Također, SPF označava prvenstveno UVB zaštitu, dok je jednako važna i UVA zaštita odgovorna za fotostarenje i dio malignih promjena. UVA zraci su prisutni tokom čitave godine I prolaze kroz oblake I staklo”, poručila je.
Na kraju razgovora pojasnila je koje promjene na koži nakon izlaganja suncu ne bi trebalo ignorisati i kada je potrebno potražiti stručnu pomoć.
“Možda bi najbolje bilo javiti se dermatologu prije izlaganja suncu. Naročito ukoliko se primijete nove pigmentirane promjene, promjena veličine, oblika ili boje mladeža, asimetrija ili nepravilni rubovi, krvarenje, svrbež ili ulceracija promjene, ranica koja ne zarasta, nagla pojava tamnih ili nepravilnih lezija, trajno crvenilo ili hrapave promjene na koži”, kazala je.
Također, korisno je pridržavati se tzv. ABCDE pravila za procjenu mladeža:
– A – asimetrija
– B – border (nepravilni rubovi)
– C – color (više boja)
– D – diameter (rast promjene)
– E – evolution (promjena kroz vrijeme)
Na kraju je važno naglasiti da tamniji ten ne znači i zdraviju kožu, jer svako tamnjenje zapravo predstavlja reakciju organizma na UV oštećenje. Cilj savremene dermatologije nije potpuno izbjegavanje boravka na otvorenom, već odgovorno i kontrolisano izlaganje suncu uz pravilnu zaštitu i usvajanje zdravih navika.
