Razlog datira još iz davnina kad su djevojčice bile manje poželjne, a roditelji su priželjkivali dječake jer su mogli doprinijeti porodici radom, naveo je Dacešin.
Tradicionalna kineska kultura često preferira mušku djecu zbog patrijarhalnog naslijeđa i očekivanja da sinovi brinu o roditeljima u starosti. Međutim, razvoj medicinskih testova koji omogućuju rano otkrivanje spola doveo je do porasta selektivnih abortusa djevojčica, što je izazvalo ozbiljne demografske probleme.
Kako bi smanjile ovu neravnotežu, kineske vlasti donijele su pravila koja ljekarima i klinikama zabranjuju otkrivanje spola nerođenog djeteta. Kršenje zakona može rezultirati značajnim kaznama.
“Danas, gotovo niti jedna klinika vam ne smije saopćiti spol koliko god vi insistirali na tome”, kazao je Dacešin.
Istaknuo je da je jedini način da roditelji saznaju spol djeteta da kontaktiraju neku inostranu privatnu kliniku ili da dođu do ljekara iz npr. Hong Konga gdje su ta pravila malo fleksibilnija.
Kad je riječ o kineskoj politici kontrole rađanja, dugo je bila među najpoznatijima u svijetu. Sredinom 20. stoljeća ova zemlja je imala iznimno visok natalitet, što je prijetilo ekonomskom razvoju i opskrbi resursima.
Kako bi se smanjio rast stanovništva, uvedene su stroge mjere planiranja porodice, a od 1979.–2015. je na snazi bilo pravilo “jedno dijete” gdje je većina urbanih parova smjela imati samo jedno dijete. Kina je 2015. popustila pravila i dozvolila svim parovima da imaju dvoje djece, a 2021. je donesena odluka koja odobrava tri djeteta uz vladine podsticaje poput poreskih olakšica i subvencija.
