Nakon što je granični prelaz u Gradiški u kratkom roku dobio dozvolu za promet svih vrsta roba, pitanje statusa graničnog prelaza Svilaj ponovo je došlo u fokus javnosti. Pet godina nakon otvaranja, prelaz na jednom od najvažnijih saobraćajnih pravaca u Bosni i Hercegovini još nije imao punu kategorizaciju. Na današnjoj sjednici Vijeća ministara Bosne i Hercegovine prihvaćena je odluka da granični prelazi Svilaj i Izačić dobiju status prelaza prve kategorije. Načelnik Opštine Odžak Anes Osmanović poručio je za N1 da je ova odluka veliko olakšanje za cijeli kraj koji gravitira prema Svilaju.
“Frustrirajuće je bilo gledati kako Gradiška dobija dozvolu za nekoliko sati”
Osmanović kaže da je odluka Vijeća ministara razlog za zadovoljstvo, posebno nakon višegodišnjeg čekanja.
“Presretni smo da se nakon pet godina riješila ta trakavica oko našeg graničnog prelaza”, rekao je.
Podsjetio je da je prelaz otvoren još tokom pandemije koronavirusa, ali da je od tada stalno objašnjavano kako postoje proceduralne prepreke za punu kategorizaciju.
Istakao je da je dodatno nezadovoljstvo izazvala odluka da granični prelaz Gradiška u vrlo kratkom roku dobije dozvolu za promet svih vrsta roba.
“Bilo je frustrirajuće gledati da se Gradiška otvara u roku od nekoliko sati, dok Svilaj pet godina čeka”, naveo je Osmanović.
“Imamo autoput i most, a prelaz nije radio punim kapacitetom”
Naglasio je da je Svilaj jedan od infrastrukturno najznačajnijih graničnih prelaza u zemlji.
Riječ je o prelazu na autoputu, sa mostom dugim oko 600 metara i širokim 30 metara, dok svaki smjer ima po tri trake i zaustavnu traku.
“To je zaista impozantan objekat i bilo je neshvatljivo da pet godina nije imao promet u punom kapacitetu”, rekao je.
Podsjetio je i na apsurdnu situaciju u kojoj je autoput bio završen godinama prije mosta.
“Autoput je bio gotov još 2017. godine, a most tek 2021. Četiri godine je autoput čekao most”, rekao je Osmanović.
“Kod nas ništa ne ide bez pritiska”
Na pitanje vjeruje li da su reakcije javnosti i lokalnih vlasti ubrzale današnju odluku, Osmanović odgovara da vjerovatno jesu.
“Nažalost, kod nas sve funkcioniše tako da ako se ne buniš – ništa”, kazao je.
Dodao je da sada očekuje što bržu realizaciju odluke kako bi prelaz konačno radio u punom kapacitetu.
Privreda godinama trpjela štetu
Osmanović ističe da problem nije pogađao samo Odžak, nego i širu regiju – Gradačac, Modriču, Doboj, Tuzlu, Gračanicu i cijelu Posavinu.
“Preko Svilaja nismo mogli prevesti ni običnog psa. Ljudi su morali ići na Gradišku, Brod ili druge prelaze”, rekao je.
Naglasio je da su dodatni kilometri značili veće troškove i gubitak vremena za prevoznike i privredu.
“Svako preusmjeravanje od 30 do 50 kilometara više znači dodatni novac i vrijeme”, rekao je.
“Odžak se često osjeća zaboravljeno”
Govoreći o odnosu državnih institucija prema ovom kraju, Osmanović je rekao da se Posavina često nalazi van fokusa javnosti i politike.
“Osjećamo se kao ničiji. Geografski smo dobro pozicionirani, uz Savu i Evropsku uniju, ali smo daleko od centara odlučivanja”, rekao je.
Podsjetio je i na probleme tokom poplava, kada se, kako kaže, teško moglo skrenuti pažnju javnosti na situaciju u Odžaku.
Svilaj kao buduća sjeverna kapija BiH
Osmanović smatra da bi puna kategorizacija prelaza mogla otvoriti novu razvojnu perspektivu za Odžak i cijeli kraj.
Posebno ističe važnost koridora Vc i buduće veze sa autoputem Bijeljina – Banjaluka.
“To će biti veliko saobraćajno čvorište na ulazu i izlazu iz Bosne i Hercegovine”, rekao je.
Naglašava da je Odžak već sada odlično povezan s Hrvatskom i Evropskom unijom.
“Za pet minuta ste na autoputu Beograd–Zagreb, za 20 minuta u Slavonskom Brodu, a za 40 minuta u Osijeku”, naveo je.
Problem gužvi i kontrola na granici
Ipak, upozorava da građane i dalje opterećuju velike gužve na granici, posebno tokom ljetne sezone kada dolazi dijaspora.
“Kolone znaju biti duge i po deset kilometara”, rekao je.
Dodao je da bi dodatno olakšanje predstavljalo ukidanje pojedinih kontrola tokom ljetnih mjeseci.
Odžak i dalje rješava problem mina
Govoreći o lokalnim infrastrukturnim projektima, Osmanović je rekao da se nastavlja proces deminiranja na području opštine, posebno u rejonu Novog Grada kod Odžaka.
“To je bio jedan od najminiranijih prostora i zadovoljni smo dinamikom rada”, rekao je.
Dijaspora se polako vraća
Osmanović je govorio i o vezi Odžaka s dijasporom, podsjećajući da je riječ o povratničkom kraju koji je nakon rata bio gotovo potpuno razoren.
“Ljudi su obnovili svoje kuće i nisu se odrekli rodnog kraja”, rekao je.
Iako su nakon 2005. godine ponovo krenuli odlasci stanovništva, tvrdi da se posljednjih godina situacija mijenja.
“Sada češće čujemo da se neko vraća nego da odlazi, što je dobra vijest”, zaključio je.
Pratite nas na društvenim mrežama
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare