Kako navodi kardiologinja Tiffany S. Di Pietro, krvni pritisak obično raste ujutro, a navečer pada.
Tu nastupa hodanje. Efekti snižavanja krvnog pritiska nakon jedne šetnje mogu trajati satima nakon toga. Taj period ljekari obično nazivaju “hipotenzija nakon vježbanja”. Dakle, doba dana kada idete u šetnju može utjecati na to kada se snižavanje krvnog pritiska zapravo događa.
Neki dokazi upućuju na to da hodanje kasno poslijepodne ili navečer može koristiti krvnom pritisku. Studija iz 2019. godine otkrila je da je večernja aerobna aktivnost rezultirala značajnim smanjenjem sistoličkog krvnog pritiska nakon vježbanja u poređenju s jutarnjim treningom ili kontrolnom skupinom.
“Ipak, medicinska literatura je pomiješana o pitanju vremena, a rezultati se mogu razlikovati od osobe do osobe”, rekla je Di Pietro.
Sve razlike temeljene na vremenu vjerovatno su male i nisu univerzalne.
“Također postoji mogućnost da intenzivna fizička aktivnost blizu vremena spavanja može smanjiti kvalitetu sna. Dakle, za one koji teško zaspu nakon brze šetnje, u redu je vježbati u bilo koje doba dana”, upozorio je kardiolog Jason V. Tso.
Stručnjaci su se na kraju složili da je najbolje vrijeme za hodanje radi snižavanja krvnog pritiska kad god možete naći vremena.
Faktori koji utječu na prednosti hodanja za krvni pritisak
Osim vremena, nekoliko faktora može utjecati na efikasnost hodanja u snižavanju krvnog pritiska. Najveće koristi dolaze od dosljednog kretanja.
“Redovno hodanje tokom mjeseci snižava vaš prosječni krvni pritisak”, rekla je Di Pietro.
Također, što je vaš početni krvni pritisak viši, to su koristi hodanja uočljivije. Loš san i hronični stres mogu povisiti krvni pritisak i ublažiti učinke hodanja.
Prehrana je također važna. Prekomjeran unos natrija, konzumacija alkohola i loša prehrana igraju ulogu. Najviše koristi vidjet ćete od hodanja brzim tempom koji ubrzava vaš puls.
“Jednostavno pravilo je da biste trebali moći govoriti, ali ne i pjevati”, rekla je Di Pietro.
Američko udruženje za srce preporučuje najmanje 150 minuta vježbanja umjerenog intenziteta svake sedmice, što može uključivati brzo hodanje.
Kako hodanje smanjuje krvni pritisak
Visoki krvni pritisak nastaje kada sila krvi koja gura stijenke arterija ostane prevelika predugo, vršeći pritisak na srce. Općenito, što su arterije uže i što srce pumpa više krvi, to je krvni pritisak obično viši.
Na staničnom nivou, aerobna fizička aktivnost uzrokuje da arterije proizvode više dušikovog oksida, što im pomaže u širenju i snižavanju krvnog pritiska. Hodanje također može smanjiti nivo kortizola. To čini krvne žile fleksibilnijima, što dodatno podržava zdrav krvni pritisak.
