Oko 1,7 miliona birača imalo je pravo glasa za novi saziv pokrajinskog parlamenta u Magdeburgu. Prema očekivanjima, AfD je ostvario ogroman rast od skoro 24 posto u poređenju sa prošlim izborima. S druge strane, Kršćansko-demokratska unija (CDU) doživjela je pravi slom, osvojivši samo 18,5 posto glasova.
Rezultati izlaznih anketa:
– AfD: 44,0 – 44,5 %
– CDU: 18,5 %
– Die Linke (Ljevica): 9,0 – 9,5 %
– Zeleni: 8,5 – 9,0 %
– SPD: 8,0 – 9,0 %
– BSW: 4,8 – 5,0 % (bore se za prelazak izbornog praga)
– FDP: 2,0 %
Borba za apsolutnu većinu i “zaštitni zid”
Iako je pobjeda AfD-a, s vodećim kandidatom Ulrichom Siegmundom na čelu, više nego uvjerljiva, stranci je potrebno 50 posto mjesta u parlamentu kako bi samostalno preuzela kontrolu nad pokrajinom. Razlog za to je “zaštitni zid” (Brandmauer) – dugogodišnja politika ostalih, mainstream stranaka koje kategorično odbijaju formiranje vlade s AfD-om.
Ukoliko bi AfD osigurao apsolutnu većinu, to bi bio prvi put u poslijeratnoj historiji Njemačke da stranka krajnje desnice drži vlast na pokrajinskom nivou. Zbog toga se s velikom pažnjom prate rezultati manjih stranaka, poput BSW-a; ukoliko one ne pređu prag od 5 posto, matematičke šanse AfD-a za zaobilaženje tuđih koalicija znatno rastu.
Ovaj izborni rezultat predstavlja težak udarac za aktuelnog kancelara Friedricha Merza i njegovu konzervativnu stranku (CDU), koja je nekada bila dominantna u ovoj pokrajini. Pokrajinski premijer Sven Schulze (CDU) daleko zaostaje, a u javnosti se već šire glasine o tome može li Merz uopće izgurati svoj mandat do kraja. Kancelar, koji se na nedavnim javnim nastupima suočavao sa zvižducima, trpi kritike jer se desilo upravo suprotno od njegovog obećanja da će zaustaviti rast krajnje desnice.
Ko je Ulrich Siegmund?
AfD u Saskoj-Anhaltu predvodi harizmatični 35-godišnjak Ulrich Siegmund. Magazin Der Spiegel nedavno ga je nazvao “najopasnijim čovjekom u Njemačkoj”, navodeći da se u njegovom okruženju nalaze osobe koje su ranije bile dio neonacističke scene, što on odbacuje. Siegmund, koji vješto koristi društvene mreže i često se pojavljuje u masi obožavatelja ili vozeći retro istočnonjemački skuter, uspješno je kapitalizirao nostalgiju za prošlošću te frustracije građana zbog imigracije, javne sigurnosti, ekonomske krize, visokih cijena energije i slanja pomoći zemljama poput Ukrajine.
Planovi stranke za ovu pokrajinu duboko dijele njemačku javnost. AfD želi odvajati djecu izbjeglica u posebne razrede kako bi im se poslala poruka da je njihov “boravak u Njemačkoj samo privremen”. Stranka se također zalaže za formiranje posebnih timova za deportaciju migranata i prekid “ilegalne, kulturološki strane” masovne migracije.
Pored toga, zalažu se za zabranu LGBT zastava u školama te traže da se djecu manje podučava o nacizmu, a više o “pozitivnim aspektima njemačke historije”. Dodatnu zabrinutost izazivaju proruske simpatije unutar stranke. Zbog svega navedenog, njemačke obavještajne službe klasificirale su lokalni ogranak stranke kao desničarski ekstremizam prožet “rasističkom ideologijom”, dok AfD te optužbe odbacuje nazivajući ih politiziranim klevetama.
Iako je Saska-Anhalt populacijski manja njemačka pokrajina, rezultati ovih izbora mogli bi biti prekretnica koja će trajno promijeniti političku sliku i historiju cijele Njemačke.
