Usvajanje rezolucije Hrvatskog sabora o Bosni i Hercegovini ne može se posmatrati kao izolovan politički potez, već kao dio mnogo šireg regionalnog i međunarodnog preslagivanja koje će u narednim mjesecima značajno uticati na političke prilike u Bosni i Hercegovini, ocijenio je novinar i politički analitičar Faruk Kajtaz.
Gostujući u programu N1 u emisiji Dan uživo, Kajtaz je govorio o odnosima Hrvatske, Srbije i međunarodne zajednice prema Bosni i Hercegovini, ulozi OHR-a, blokadama državnih institucija, političkom položaju Milorada Dodika, mogućim promjenama nakon izbora, ali i o Mostaru i problemu deponije Uborak.
“Rezolucija Hrvatskog sabora nije izolovan potez”
Komentarišući rezoluciju koju je usvojio Hrvatski sabor, Kajtaz smatra da je riječ o otvorenom političkom miješanju Zagreba u unutrašnje odnose Bosne i Hercegovine.
Naime, podsjećanja radi, Hrvatski sabor je u srijedu, posljednjeg dana proljetnog zasjedanja, izglasao Rezoluciju koju je predložio Domovinski pokret (DP) i kojom, kako je istaknuo predsjednik te stranke i potpredsjednik Sabora Ivan Penava, Hrvatska šalje poruku da neće pasivno promatrati preglasavanje Hrvata u susjednoj državi. Tačnije, Hrvatski sabor je usvojio deklaraciju koja se odnosi na političko osnaživanje Hrvata u BiH. Nakon tog poteza su uslijedile brojne reakcije, a Kajtaz o svemu misli sljedeće:
“Kada su u pitanju Bosna i Hercegovina i region, nijedna rezolucija, inicijativa ili različite ideje ne mogu se posmatrati kao nešto izolovano. Očigledno je da se ovdje radi o otvorenom uplitanju susjedne Republike Hrvatske u unutrašnje odnose u Bosni i Hercegovini, bez obzira na to što oni tvrde da na taj način štite interese jednog konstitutivnog naroda”, rekao je Kajtaz.
Istakao je da Hrvatska može imati vlastite ustavne obaveze, ali da i Bosna i Hercegovina ima svoj ustavni poredak.
“Ne znam kako bi Zagreb reagovao da je slična rezolucija usvojena, recimo, u Srbiji, Italiji ili Mađarskoj”, dodao je.
Prema njegovim riječima, rezolucija dolazi u trenutku kada se odlučuje o budućnosti Ureda visokog predstavnika, što dodatno komplikuje političke odnose.
“Još je nejasno šta će se dogoditi s Uredom visokog predstavnika, koji je ključna institucija međunarodne zajednice u Bosni i Hercegovini. Ostaje veliko pitanje: ako nema OHR-a, da li ima Dejtona?”, naveo je.
Vučić pokušava popraviti odnose sa Zapadom
Govoreći o politici predsjednika Srbije Aleksandra Vučića, Kajtaz smatra da se njegova međunarodna aktivnost ne može posmatrati odvojeno od unutrašnjih političkih problema u Srbiji.
“On pokušava da se predstavi kao kooperativan faktor prema Evropskoj uniji. Međutim, u posljednjem trenutku uvijek relativizira stvari i ostavlja ih otvorenim. To je njegov stil rada i taktika kojom pokušava sačuvati vlast u Srbiji”, rekao je.
Dodao je kako Vučićeva politička pozicija više nije tako snažna kao prije nekoliko godina.
“Njegova pozicija je danas znatno poljuljanija nego što je bila prije dvije ili tri godine”, ocijenio je.
Istovremeno smatra da Beograd i dalje ima snažan politički uticaj na dešavanja u Republici Srpskoj.
“Ni Vučić ni bilo ko u Beogradu neće to javno reći, ali mislim da se i vlast i opozicija u Republici Srpskoj pokušavaju dodvoriti Vučiću, vjerujući da će tako dobiti podršku pred izbore. Beograd itekako sa oba oka gleda preko Drine prema Bosni i Hercegovini”, rekao je Kajtaz.
“Dom naroda je bio politička smijurija”
Osvrćući se na rad Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH, Kajtaz smatra da jučerašnje deblokiranje rada nije znak ozbiljnog političkog zaokreta.
“To je sve samo ne ozbiljno. Dom naroda imao je jako puno vremena da uradi ono što je bilo neophodno. Igrali su političke igre čiji je cilj bio blokirati rad Doma naroda i spriječiti eventualnu promjenu vlasti”, rekao je.
Smatra da političke elite zloupotrebljavaju mehanizme zaštite vitalnog nacionalnog interesa.
“Svi mehanizmi koji su zamišljeni da štite interese konstitutivnih naroda ovdje se zloupotrebljavaju za interese pojedinaca ili političkih stranaka. Na taj način kupuju vrijeme i odgađaju političke procese”, kazao je.
Dodao je da se vlast najlakše dogovori upravo kada je riječ o budžetu.
“Budimo realni, vlast se jedino i najlakše dogovara oko novca. Ovaj mandat možemo komotno zaboraviti. To je bila jedna politička smijurija i bilo bi smiješno da nije žalosno”, rekao je.
Prema njegovim riječima, zbog takvog ponašanja Bosna i Hercegovina gubi stotine miliona eura evropskih sredstava i povoljnih kredita.
“Ne postoji jedinstvena zapadna politika prema BiH”
Komentarišući nemogućnost postizanja dogovora unutar Vijeća za implementaciju mira o izboru novog visokog predstavnika, Kajtaz smatra da među zapadnim partnerima postoje ozbiljna razilaženja.
“Ja ću biti otvoren i reći da ne postoji jedinstvena zapadna politika. Godinama su nama govorili da moramo govoriti jednim glasom, a kada su oni došli do pitanja oko kojeg nemaju konsenzus, počeli su se ponašati poput političara u Bosni i Hercegovini”, rekao je.
Smatra da se razlike između Brisela i Vašingtona reflektuju i na Bosnu i Hercegovinu.
“Pitanje Bosne i Hercegovine i uloge visokog predstavnika nije samo pitanje toga ko će sjediti u toj fotelji. Njegova ovlaštenja, sadržaj djelovanja i odnos prema ranijim odlukama u velikoj mjeri odredit će političku budućnost Bosne i Hercegovine”, kazao je.
“Dodik i Čović danas djeluju kao politički blok”
Govoreći o odnosu Milorada Dodika i Dragana Čovića, Kajtaz smatra da oni danas nastupaju mnogo čvršće nego što to formalni koalicioni odnosi pokazuju.
“To više nije samo koalicija. Oni predstavljaju jedan snažan politički blok koji kroz različite mehanizme blokade može uticati na gotovo sve političke procese u Bosni i Hercegovini”, rekao je.
Podsjetio je da Dodik zagovara posebnu izbornu jedinicu za Hrvate, dok Čović podržava Dodikove zahtjeve u vezi s odlukama visokog predstavnika.
“Dakle, ruka ruku mije”, zaključio je.
“Dodik i bez funkcije zadržava stvarnu moć”
Na pitanje koliko je danas politički snažan Milorad Dodik, Kajtaz smatra da njegova formalna funkcija nije presudna.
“On ne mora biti predsjednik Republike Srpske, ne mora biti premijer, pa čak ni predsjednik stranke. Zbog načina na koji je strukturirao vlast i izgradio autoritet izvan formalnih institucija, njegova riječ se i dalje itekako sluša”, rekao je.
Takav model, dodao je, podsjeća na sisteme vlasti kakvi postoje u Rusiji, Srbiji ili Turskoj.
Izbori bi mogli donijeti drugačiji politički raspored
Iako smatra da je prerano govoriti o konačnim ishodima izbora, Kajtaz vidi određene promjene na političkoj sceni.
“Opozicija u Republici Srpskoj uspjela je doći do nekakvog zajedničkog stava, iako je to još daleko od pravog jedinstva. Postoje određene naznake da bi ovoga puta mogla ozbiljnije ugroziti vladajuće strukture”, rekao je.
Posebnu važnost pridaje uvođenju novih tehnologija u izborni proces.
“Najviše nade polažem u činjenicu da ćemo konačno imati izbore koji će, barem u tehničkom smislu, biti korektni. Tada ćemo znati da li ovaj narod zaista želi lidere koji ga vode prema dnu evropskih ljestvica ili lidere spremne na zdrav kompromis”, kazao je.
“Mostar je objedinjen samo na papiru”
Govoreći o sigurnosnoj situaciji u Mostaru, Kajtaz smatra da grad formalno jeste jedinstven, ali da duboke podjele i dalje postoje.
“Mostar jeste objedinjen u tehničkom smislu, ali veoma mnogo podjela ostalo je na društvenom nivou. Ta granica postoji, iako je nevidljiva. Da biste je osjetili, morate ovdje živjeti”, rekao je.
Dodao je da jedinstven grad ne čine samo zajedničke institucije.
“Grad mora biti povezan kao jedno jedinstveno gradsko tkivo koje se prirodno prepliće, a ne mehanički sastavlja”, istakao je.
Uborak je, kaže, posljedica dugogodišnjeg nerada
Osvrćući se na problem deponije Uborak, Kajtaz je ocijenio da se radi istovremeno o komunalnom i političkom pitanju.
“To nije samo mostarska deponija. Na nju su otpad odlagali i gradovi sa šireg područja Hercegovine. Nema brzih rješenja i odgovore mogu ponuditi samo odgovorna i stručna vlast”, rekao je.
Smatra da se pitanje deponije često koristi u političke svrhe, umjesto da bude predmet stručnih rješenja.
“Vrijeme prolazi, a problemi ostaju na istom mjestu. Deponija, kao i mnogi drugi problemi, posljedica je činjenice da je Mostar objedinjen grad na papiru, dok je u svojoj suštini i dalje duboko podijeljen”, zaključio je Kajtaz.
╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad
Pratite nas na društvenim mrežama
