Od aprila ove godine na snazi je novi Pravilnik o boravku državljana trećih zemalja, dok su od juna stupile na snagu izmjene i dopune Zakona o strancima.
Ove izmjene donose niz noviteta koji se odnose na izdavanje i produženje dozvola za boravak i rad, promjenu poslodavca i zanimanja.
Također, nova pravila definišu obaveze poslodavaca u vezi sa smještajem stranih radnika, elektronsku komunikaciju s institucijama te postepeno provođenje mjera integracije, što uključuje i obavezu poznavanja hrvatskog jezika za određene kategorije radnika.
Iz HGK-a poručuju da podržavaju dalje uređenje sistema te da kroz edukacije pomažu svojim članicama kako bi se lakše prilagodile novom zakonodavnom okviru.
“Cilj nam je doprinijeti većoj pravnoj sigurnosti i efikasnijem poslovanju hrvatskih firmi, kao i što kvalitetnijoj integraciji stranih radnika koja je izuzetno važna za njihovo uključivanje na tržište rada”, istakla je Jagoda Divić, direktorica Centra za kreativne industrije, obrazovanje i inovativno poduzetništvo HGK.
Ona je dodala da samo radnici koji poznaju jezik i razumiju sistem mogu postati stabilni i produktivni zaposlenici, što u konačnici podiže i konkurentnost same ekonomije.
Državni sekretar u Ministarstvu rada, penzionog sistema, porodice i socijalne politike Hrvatske Ivan Vidiš naglasio je da je produžen rok za sezonske dozvole, koje će se sada moći odobriti na period od tri godine, jer je ključni cilj zadržati kvalitetnu sezonsku radnu snagu.
Uvedene su i strožije mjere za neodgovorne poslodavce.
Poslodavci koji krše pravila ubuduće će na tzv. crnoj listi boraviti
godinu dana, umjesto dosadašnjih šest mjeseci.
Tokom tog perioda neće moći dobijati dozvole za zapošljavanje novih stranih radnika.
Ova okolnost više neće biti razlog za ukidanje već ranije izdanih dozvola, čime se štite radnici koji već rade.
Da je strana radna snaga postala neizostavan dio hrvatske ekonomije pokazuju i zvanični podaci. U prvih pet mjeseci ove godine u Hrvatskoj je izdato više od 80.000 dozvola za boravak i rad.
Najveći broj dozvola izdat je u sektorima koji se već dugo suočavaju s hroničnim nedostatkom radne snage: turizmu i ugostiteljstvu, građevinarstvu, industriji, saobraćaju i trgovini.
Zanimljivo je da je više od 32 hiljade dozvola izdato za novo zapošljavanje, dok je gotovo identičan broj odobren za produženje postojećih dozvola.
