Predsjednik Domovinskog pokreta Ivan Penava je tokom sjednice trebao “braniti” rezoluciju kao predlagač, ali su zastupnici u Saboru većinom hvalili ovaj dokument i izražavali podršku.
”U Rezoluciji se ističe jasna poruka da će Republika Hrvatska koristiti svoj međunarodni položaj kako bi zaštitila interes Hrvata u Bosni i Hercegovini jer neće dalje pasivno promatrati preglasavanje Hrvata. Ponavljam, ne nauštrb bilo koga, nego u pokušaju održavanja jednakopravnosti sva tri naroda”, rekao je Penava.
Kako je naveo, u BiH se dešava “preglasanje Hrvata” koje je još opisao kao “izborni inžinjering”.
“Preglasavanje nije posljedica kompleksnog izbornog sistema ili nekog periodičnog događaja, nego je jasno da se radi o organiziranoj političkoj aktivnosti vrlo lošeg karaktera, na što smo kao država i narod dužni reagirati”, dodao je.
Posebno je naglasio treću tačku rezolucije, rekavši kako je tu sadržano rješenje koje bi onemogućilo ovu pojavu.
“Od 2006. imamo situaciju gdje Hrvatima drugi ljudi, pripadnici drugih naroda biraju predstavnika u Predsjedništvu te se na taj način manipulira svime onime što je potpisano”, rekao je Penava u svom uvodnom obraćanju.
Najveće kritike prema samom tekstu rezolucije dolazile su od desničarskih zastupnika, poput Nikole Grmoje i Mire Bulja iz stranke Most te Nine Raspudića, nezavisnog zastupnika koji je bio član ove stranke do aprila 2024. godine.
Oni su u svojim izlaganjima hvalili i poticali otvoreno miješanje Hrvatske u unutrašnja pitanja Bosne i Hercegovine.
“Sami razgovor o ovoj temi i nametanje narativa u hrvatskoj javnosti je dobro. Molio bih vas da se ne opravdavate i da ne govorite da se Hrvatska neće petljati u pitanja unutrašnjeg uređenja BiH jer je to naša obaveza, u skladu s Dejtonskim sporazumom. Mi se trebamo petljati i ova rezolucija je svojevrsno petljanje”, rekao je Grmoja u jednom od svojih obraćanja.
Također, Raspudić je posebno kritikovao što rezolucija nije još radikalnija, odnosno zašto nije zadržan originalni tekst kojim se pozivalo i na formiranje zasebne federalne jedinice u BiH.
“U odnosu na originalni tekst koji ste spremili, očito sa stručnim ljudima koji su upućeni u stanje u BiH, od sedam bitnih tačaka, šest i po je otpalo. Najavljivali ste viski, prezentovali ste kamilicu pa ste dodali HDZ-ov laksativ o evropskom putu BiH. Dakle, kamilica s laksativom”, rekao je Raspudić.
Najradikalniji je bio Miro Bulj, koji je u nekoliko obraćanja otvoreno tražio formiranje “trećeg entiteta”.
“Ustavna obaveza Hrvatske je da se upliće i skrbi o hrvatskom narodu u BiH. Hrvatski narod je prvi stao na branik Bosne i Hercegovine, a dok bi Alija Izetbegović izgubio povjerenje u Jugoslovensku narodnu armiju poklali bi sve do Drine. Hrvatski narod je bio prvi i najviše odbranio BiH. U ovoj rezoluciji se izgubio treći entitet. Zbog ravnopravnosti i konstitutivnosti mi imamo obavezu ovdje govoriti da hrvatski narod ima pravo na ono što imaju Bošnjaci i Srbi, odnosno svoj entitet. Ja sam bio sretan kad ste govorili o trećem entitetu. To je pravo hrvatskog naroda, to nije pitanje bošnjačkih unitarista”, rekao je Bulj.
Osim ovakvih obraćanja, mogle su se čuti brojne sporne ocjene o “časnoj ulozi” Hrvatskog vijeća odbrane i Hrvatske zajednice Herceg-Bosne, bez spominjanja presuda Međunarodnog tribunala u Hagu protiv njihovog rukovodstva.
Očekuje se da će zastupnici u Saboru sutra glasati o usvajanju ove rezolucije. Podršku su, osim predlagača iz DP-a i HDZ-a, najavili i zastupnici Mosta te HSLS-a.
