Prema prijedlogu u koji je naš portal imao uvid, prvi dio promjena odnosio bi se na Član V Ustava BiH, koji definiše osobe koje mogu biti izabrane u Predsjedništvo Bosne i Hercegovine.
Umjesto dosadašnje konstrukcije koja navodi da u Predsjedništvu BiH sjede jedan Bošnjak i jedan Hrvat koji se biraju iz Federacije BiH te jedan Srbin iz Republike Srpske, novi prijedlog predviđa blagu izmjenu.
“Predsjedništvo BiH se sastoji od tri člana: jednog bošnjačkog i jednog hrvatskog, a svaki od njih se bira s teritorije Federacije, i jednog srpskog, koji se bira s teritorije Republike Srpske”, navodi se u ovom prijedlogu.
Nakon ove promjene, u prijedlogu se navodi i jedna konkretna izmjena, a to je da se za svaku od ove tri pozicije može kandidovati član tog konstitutivnog naroda i osoba koja se izjašnjavaju kao Ostali.
Također, ukinula bi se odredba kojom prebivalište određuje mogućnost kandidiranja za izbore, čime bi se omogućilo Bošnjacima i Hrvatima iz RS-a te Srbima iz FBiH da se kandiduju za pozicije u Predsjedništvu BiH.
Što se tiče samih izbora, sistem u RS-u bi ostao identičan, dok bi se u FBiH promijenio u dvokružni sistem, ali s izmjenom u drugom krugu.
Prvi krug bi izgledao identično. Svi građani BiH koji žive u FBiH mogu glasati za bilo koga od kandidata, kao i do sada.
Međutim, u drugom krugu bi se izbor preselio u institucije, odnosno u Dom naroda Parlamenta Federacije BiH. Tri kandidata za članove iz reda bošnjačkog i hrvatskog naroda koja su dobila najviše glasova bi se našli pred delegatima klubova ovih naroda.
Od ta tri kandidata, onaj koji dobije podršku najmanje 12 delegata bi bio zvanično izabran u Predsjedništvo BiH. Ako niti jedan od kandidata ne bi uspio doći do podrške 12 delegata, prag bi se preselio na osam delegata, odnosno trećinu kluba.
Ako nijedan kandidat ne dođe ni do podrške osam delegata, u Predsjedništvo BiH bi bio izabran kandidat koji je u prvom krugu dobio najviše glasova.
Kako se još navodi u ovom prijedlogu, ovim sistemom bi se provele odluke Evropskog suda za ljudska prava, ali i eliminirala “mogućnost nametanja političkih predstavnika jednim narodom drugome”.
