Ovaj pad od 37 posto je najveći pad vrijednosti jena u posljednjih 40 godina, piše poslovni portal Sloman Economics News Site.
No, početkom ovog mjeseca dogodio se preokret – jen se naglo oporavio za gotovo pet posto. Šta je uzrokovalo ove drastične skokove i padove te kakve to posljedice ostavlja na Japan i globalnu ekonomiju?
Glavni uzroci leže u dva ključna segmenta finansijske politike.
Ogroman državni dug i demografski slom
Japan godinama troši znatno više nego što prihoduje kako bi podstakao razvoj svoje usporavane ekonomije, što je stvorilo ogroman budžetski deficit. Državni dug Japana dostigao je astronomskih 255 posto bruto domaćeg proizvoda (BDP), što je najveći dug među najrazvijenijim državama svijeta.
Osim državnih investicija i subvencija za gorivo, finansijski pritisak dodatno stvara i demografska kriza. Brzo starenje stanovništva i pad nataliteta zahtijevaju ogromna budžetska izdvajanja za zdravstvo, penzije i socijalnu zaštitu, dok se broj radnika koji uplaćuju poreze stalno smanjuje.
Ipak, za razliku od drugih zaduženih zemalja, više od 90 posto ovog duga Japan duguje samom sebi – svojim građanima, bankama i Centralnoj banci. Time je drastično smanjen rizik od bankrota zemlje.
Kamatne stope i sporno finansijsko mešetarenje
Centralna banka Japana (BoJ) decenijama je kamatne stope držala na nuli (pa čak i u minusu) kako bi potaknula potrošnju. Međutim, zbog rasta inflacije, vlasti su primorane podizati kamate, koje su dostigle najviši nivo još od 1995. godine. Uprkos tome, japanske kamate su i dalje znatno niže nego u ostatku svijeta, što je nastavilo rušiti vrijednost jena.
Slab jen donio je korist japanskim izvoznicima jer su njihovi proizvodi u svijetu postali jeftiniji i konkurentniji. S druge strane, uvozna roba i energija postale su znatno skuplje za same građane Japana.
Niske kamatne stope podstakle su i tzv. Yen Carry Trade – finansijski mehanizam kojim investitori jeftino pozajmljuju novac u jenima, mijenjaju ga u dolare i ulažu u znatno profitabilnije američke državne obveznice. Tom masovnom kupovinom dolara dodatno se srozala vrijednost jena.
Zajednička američko-japanska akcija spašavanja valute
Kako bi zaustavile pad jena, Centralna banka Japana i Federalne rezerve, koje u Sjedinjenim Američkim Državama imaju ulogu centralne banke, povukle su nesvakidašnji potez. Pokrenule su zajedničku akciju spašavanja valute, prvu takve vrste od 2011. godine.
Japan je uložio desetine milijardi dolara u kupovinu jena, dok su SAD prodavale eure kako bi kupovale japansku valutu.
Zašto su SAD pomogle Japanu? Japan je najveći strani vlasnik američkih državnih obveznica (posjeduje ih u vrijednosti od 1,1 bilion dolara (1,85 biliona KM). SAD-u je bilo u interesu pomoći Japanu kako japanski investitori ne bi počeli masovno prodavati američke obveznice da dođu do gotovine, čime bi se drastično povećali troškovi zaduživanja u samom SAD-u.
Šta ovo znači za budućnost
Ako jen nastavi jačati, to će donijeti olakšanje građanima Japana jer će uvozna roba, energenti i sirovine pojeftiniti, čime će se ublažiti troškovi života. Međutim, prebrz rast jena mogao bi ozbiljno naškoditi japanskim izvoznicima i usporiti čitavu ekonomiju.
Na globalnom nivou, nastavak rasta jena primorao bi velike investitore da masovno rasprodaju dionice i obveznice u SAD-u i drugim zemljama kako bi vratili dugove u Japanu. Taj masovni povratak novca u Japan mogao bi izazvati ozbiljne potrese i nestabilnost na berzama širom svijeta, piše poslovni portal Sloman Economics News Site.
