Ovaj trend najizraženiji je u Larnaki, Limasolu i Pafosu, gdje su izraelski državljani povezani s 3.851 kupovinom nekretnina između 2021. i 2024. godine.
Procjene govore da izraelska ili šira jevrejska populacija na jugu, pod kontrolom grčkih Kiprana, broji između 12.000 i 15.000 ljudi, što je veliki porast u odnosu na samo nekoliko stotina porodica početkom 2000-ih.
Obim i koncentracija tog rasta pokrenuli su širu raspravu o tome predstavlja li izraelska aktivnost i dalje uobičajene strane investicije ili se razvija u trajniji obrazac naseljavanja.
Kupovina nekretnina koncentrisana uz obalu
Larnaka se izdvojila kao jedno od ključnih središta. Izraelski državljani povezani su s 1.406 kupovina nekretnina u ovom okrugu između januara 2021. i decembra 2024. godine. U Limasolu je zabilježeno 1.154 kupovine, dok je u Pafosu bilo 1.291.
Aktivnosti uključuju stanove, veće stambene projekte, obalne parcele i projekte namijenjene izraelskim kupcima.
Oglasi za nekretnine na hebrejskom jeziku također su sve češći, posebno u obalnim područjima.
Takva vidljivost dodatno je pojačala zabrinutost među grčkim kiparskim političarima koji tvrde da se strani kapital koncentriše u određenim područjima umjesto da bude ravnomjerno raspoređen na tržištu.
Stvara se trajna infrastruktura
Širenje više nije ograničeno samo na stambene objekte.
Sinagoge i centri Chabad djeluju u Larnaki, Limasolu, Pafosu, Ajia Napi i grčkom dijelu Nikozije. Proširili su se i košer objekti, natpisi na hebrejskom te usluge namijenjene izraelskim stanovnicima.
Velika jevrejska privatna škola planirana u blizini Limasola postala je jedan od najjasnijih pokazatelja dugoročnijeg naseljavanja.
Projekt privatne škole Yael u Polemidiji podrazumijeva investiciju veću od 50 miliona eura i predviđen je za čak 1.500 učenika. Očekuje se da će biti otvorena 2027. godine.
Kritičari smatraju da izgradnja škola, vjerskih objekata i namjenskih komercijalnih usluga predstavlja prelazak s privremenog boravka na formiranje stabilnije zajednice.
Pritisak na stambeno tržište dodatno pojačava nezadovoljstvo
Rast dolazi u trenutku kada cijene nekretnina naglo rastu.
Cijene stambenih nekretnina na Kipru porasle su 7,5 posto na godišnjem nivou u prvom kvartalu 2026. godine.
Cijene stanova porasle su 10,8 posto. U Larnaki su cijene stanova povećane za 11,7 posto, dok je u Limasolu zabilježen rast od 10,7 posto.
Centralna banka pripisala je rast dijelom snažnijoj potražnji stranih kupaca, uz istovremeni rast troškova gradnje i rada.
Izraelski kupci samo su dio šireg stranog tržišta, koje uključuje i Britance, Ruse, Libance i druge investitore.
Međutim, njihova koncentracija u nekoliko obalnih područja učinila je njihovu ulogu posebno politički osjetljivom.
Neposredna zabrinutost jeste da će strana potražnja nastaviti podizati cijene u područjima u kojima su lokalni stanovnici već izloženi pritisku.
Politička vidljivost otvara pitanja suvereniteta
Pitanje je dodatno eskaliralo kada su se u blizini aerodroma u Larnaki pojavili izraelski predizborni bilbordi na hebrejskom jeziku.
Oglase je postavila stranka Yashar Gadija Eisenkota uoči izraelskih izbora 27. oktobra, a bili su usmjereni prema izraelskim stanovnicima i turistima.
Grčki kiparski zastupnik u Evropskom parlamentu Fidias Panayiotou javno je reagovao.
“Ova fotografija nije snimljena u Izraelu, već u mojoj zemlji, na Kipru. Ovo jednostavno nije u redu. Moramo braniti suverenitet Kipra”, napisao je.
Ministarstvo unutrašnjih poslova grčkog dijela Kipra priznalo je da ne postoji poseban pravni okvir kojim bi se regulisalo strano političko oglašavanje.
To priznanje dodatno je zaoštrilo raspravu o tome da li su institucije uspjele pratiti rastuće ekonomsko i političko prisustvo stranih zajednica.
Rizici nadilaze tržište nekretnina
Četiri rizika sada dominiraju raspravom u grčkom dijelu Kipra.
Prvi je ekonomski: koncentrisana potražnja stranaca mogla bi dodatno pogoršati probleme s dostupnošću stanovanja.
Drugi je demografski. Iako Izraelci i dalje predstavljaju relativno mali dio ukupnog stanovništva, njihova koncentracija u pojedinim područjima i razvoj posebne infrastrukture zajednice podstakli su zabrinutost zbog dugoročnih demografskih promjena.
Treći je regulatorni. Sporovi oko dozvola, velikih građevinskih projekata i političkog oglašavanja otvorili su pitanja da li su postojeći mehanizmi nadzora dovoljni.
Četvrti je strateški.
Grčki dio Kipra i Izrael produbili su saradnju u oblasti odbrane, energetike i sigurnosti. Grčki dio Kipra također nabavlja izraelski sistem protuzračne odbrane Barak MX kompanije Israel Aerospace Industries.
Zbog toga se izraelske investicije u nekretnine sve više posmatraju kroz geopolitičku prizmu, posebno u Turskoj i na sjevernom, turskom dijelu Kipra.
Stalne izraelske zajednice i koncentrisano vlasništvo nad nekretninama dodatno su povećali politički značaj ovog pitanja.
Stoga se mijenja i ključno pitanje.
Izraelska aktivnost na grčkom dijelu Kipra više se ne procjenjuje samo prema broju kupljenih stanova i kuća.
Rasprava se sve više vodi o tome da li bi rastuće ekonomsko i stambeno prisustvo moglo promijeniti tržište nekretnina, lokalnu demografiju, regulatornu kontrolu i stratešku ravnotežu na otoku.
