Kako je navela, odluka je vezana za nedovoljnu aktivnost bosanskohercegovačkih vlasti na odbrani finansijskog sistema od potencijalnih prijetnji.
“Bosna i Hercegovina je na plenarnoj sjednici dodana na sivu listu, jer je potrebno dodatno raditi na jačanju njene odbrane od kriminalaca i terorista koji zloupotrebljavaju njen finansijski sistem te osigurati efikasan nadzor nad bankarskim sektorom”, istakla je Madrazo u saopćenju.
Također, pojasnila je zbog čega je identična odluka donesena u slučaju Iraka.
“Irak je stavljen na sivu listu, jer je potrebno raditi na rješavanju rizika povezanih s gotovinom, povećati broj istraga o pranju novca i finansiranju terorizma te unaprijediti korištenje finansijskih informacija”, dodala je.
Zbog povratka BiH na sivu listu, transakcije iz naše zemlje u inostranstvo i obrnuto, bit će pod posebnim nadzorom, što će ih značajno usporiti.
Istovremeno, prilično je izgledno da će i domaće banke zbog strožih pravila od građana i firmi zahtijevati više dokumentacije i dokaza o porijeklu novca za obične transakcije.
Najveći udar bi, prema dosadašnjim iskustvima, mogla pretrpjeti ekonomija, jer strani investitori u pravilu izbjegavaju zemlje sa sive liste, dok bi domaće kompanije koje posluju s inostranstvom mogle imati sporije transfere i veće troškove poslovanja.
