Nakon stavljanja BiH na sivu listu FATF-a, ključne bh. finansijske institucije poručile: Finansijski sektor BiH ostaje stabilan i siguran

Bosna i Hercegovina je na plenarnoj sjednici Radne grupe za finansijsko djelovanje (FATF) održanoj 19.6.2026. godine uključena na listu jurisdikcija pod pojačanim praćenjem (tzv. siva lista), što ukazuje na potrebu za poboljšanjem u oblastima sprečavanja pranja novca i finansiranja terorističkih aktivnosti.
Povodom odluke o stavljanju BiH na listu jurisdikcija pod pojačanim nadzorom u oblasti sprečavanja pranja novca i finansiranja terorizma (tzv. sivu listu), Centralna banka BiH, Agencija za osiguranje depozita BiH, Agencija za bankarstvo Federacije BiH i Agencija za bankarstvo Republike Srpske zajednički poručuju da finansijski sektor Bosne i Hercegovine ostaje stabilan, likvidan, adekvatno kapitaliziran i siguran.
Odluka o stavljanju BiH na sivu listu odnosi se na širi institucionalni i zakonodavni okvir u oblasti sprečavanja pranja novca i finansiranja terorizma te zahtijeva koordinirano djelovanje nadležnih institucija na svim nivoima vlasti. Finansijske institucije, a posebno bankarski sektor, nisu uzrok okolnosti koje su dovele do ove odluke, jer riječ je o segmentu sistema BiH koji posluje u skladu sa strogim regulatornim zahtjevima.
Bankarski sektor je likvidan i adekvatno kapitaliziran, te posluje prema strogo regulisanim procedurama i pod kontinuiranim nadzorom nadležnih agencija za bankarstvo. Banke primjenjuju zahtjevne procedure identifikacije klijenata, praćenja transakcija, procjene rizika, izvještavanja nadležnim organima i sprečavanja zloupotrebe finansijskog sistema. Time kontinuirano potvrđuju usklađenost s važećim regulatornim zahtjevima i međunarodnim standardima u oblasti sprečavanja pranja novca i finansiranja terorizma.
Platni sistemi funkcionišu nesmetano, a monetarna stabilnost se uspješno održava kroz aranžman valutnog odbora. Konvertibilna marka ostaje stabilna i čvrsto vezana za euro po fiksnom kursu.
U okolnostima nastalim stavljanjem BiH na sivu listu, sistem osiguranja depozita nastavlja nesmetano funkcionisati i štititi depozite fizičkih i pravnih lica u bankama u skladu s važećim propisima.
Istovremeno, važno je objektivno sagledati moguće posljedice stavljanja BiH na sivu listu. Iako finansijski sektor nije uzrok okolnosti koje su dovele do ove odluke, upravo bi on mogao biti među sektorima koji će najviše osjetiti njene praktične efekte. To se može, prije svega, ogledati u dodatnim provjerama međunarodnih transakcija, pojačanim zahtjevima stranih i korespondentnih banaka, dužim rokovima obrade pojedinih prekograničnih plaćanja, te povećanim administrativnim i operativnim troškovima. Takve okolnosti mogu uticati na privredne subjekte i građane koji posluju ili vrše transakcije s inostranstvom, ali ne dovode u pitanje stabilnost domaćeg finansijskog sistema.
Centralna banka BiH, Agencija za osiguranje depozita BiH, Agencija za bankarstvo FBiH i Agencija za bankarstvo RS nastavljaju djelovati koordinirano i odgovorno, s ciljem očuvanja finansijske stabilnosti, zaštite građana i privrede te jačanja povjerenja u finansijski sistem Bosne i Hercegovine, saopćeno je.
BiH ima priliku da kroz implementaciju Akcionog plana značajno unaprijedi postojeće stanje.
“Očekujemo da će kroz saradnju nadležnih institucija i svih relevantnih subjekata, uz tehničku podršku međunarodnih partnera, biti postignut napredak koji će rezultirati poboljšanjem ukupne ocjene i izbjegavanjem dugoročnih posljedica po međunarodnu reputaciju i ekonomske interese”, navode iz Agencije za bankarstvo FBiH koja je poručila da ‘siva lista’ nema veze sa stabilnošću bh. banaka te da su mogući samo ograničeni efekti na međunarodne usluge.