Svečanosti je, kao izaslanik reisul-uleme Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini Husein-ef. Kavazovića, prisustvovao predsjednik Mešihata Islamske zajednice u Srbiji i muftija sandžački Mevlud-ef. Dudić.
Govoreći o značaju džamije, Dudić je podsjetio na primjere zajedničkog života muslimana i pravoslavaca u Bijeljini i Semberiji, ističući da bi iskustva iz prošlosti trebala biti pouka novim generacijama.
“Postoje mjesta o kojima historija govori više nego knjige. Ovo je jedno od njih. Preljubovića–Dašnica džamija nosi sjećanje na generacije Bijeljinaca koji su je gradili, čuvali i u njoj se okupljali. Ali priča o ovoj džamiji ne govori samo o muslimanima”, kazao je Dudić.
Podsjetio je da su, prilikom ponovne izgradnje džamije 1979. godine, svoj doprinos dali i brojni Srbi iz Semberije, dok historija Bijeljine pamti i muslimanku Hanumicu Osmanbegović, koja je uvakufila zemljište za izgradnju pravoslavne crkve.
“Takvi primjeri zaslužuju da ih se danas posebno prisjetimo. Ne zato da bismo idealizirali prošlost, nego da bismo razumjeli jednu jednostavnu istinu: ljudi različite vjere mogu biti dobri jedni prema drugima, mogu pomagati jedni drugima i mogu svoje svetinje čuvati bez ugrožavanja svetinja drugoga”, rekao je Dudić.
Otvorenje Preljubovića–Dašnica džamije dio je šireg procesa obnove bijeljinskih džamija koji je pokrenut krajem 2002. godine. Posebnu podršku obnovi džamija i jačanju vjerskog života povratničkih džemata kontinuirano pruža Muftijstvo tuzlansko, na čelu s muftijom tuzlanskim dr. Vahid-ef. Fazlovićem.
Fazlović je kazao da je današnje otvorenje još jedno svjedočanstvo istrajnosti i snage dobra.
“Ovaj dan smo željno iščekivali. Nakon proteklih godina u kojima smo, hvala dragom Bogu, imali svečana otvaranja naših džamija u ovoj čaršiji, u gradu Bijeljini, danas smo posebno radosni. Svjedočimo jednom velikom uspjehu muslimana Bijeljine, muslimana Semberije, ali i svih dobrih ljudi”, kazao je Fazlović.
Dodao je da je u obnovi učestvovao veliki broj ljudi, uključujući i komšije pravoslavce.
“Obnovljena je još jedna džamija u Bijeljini nakon što su ove džamije porušene u agresiji na ovu zemlju. Danas smo svi svjedoci da ljudsko dobro ima veću snagu. U ovom velikom poduhvatu učestvovali su mnogi dobri ljudi, najprije muslimani Bijeljine, ali i dobri ljudi iz drugih sredina. A znamo da su i naše komšije pravoslavci učestvovali u gradnji naših džamija i u njihovoj obnovi nakon rušenja. To je svakako veliko i važno svjedočanstvo”, rekao je Fazlović.
O značaju obnove govorio je i glavni imam Medžlisa Islamske zajednice Bijeljina Samir-ef. Camić, koji je istakao da je riječ o četvrtoj obnovljenoj džamiji u gradu Bijeljini i devetoj na području ovog medžlisa.
“Hvala dragom Allahu što danas svečano otvaramo četvrtu obnovljenu džamiju u gradu Bijeljini, devetu na području Medžlisa Islamske zajednice Bijeljina. Nije mala stvar obnoviti džamiju. Valja naći snage i mudrosti da se obezbijede materijalna sredstva kako bi se to učinilo, valja odgovoriti na sve prepreke i izazove”, kazao je Camić.
Predsjednik Medžlisa Islamske zajednice Bijeljina Emir Musli govorio je o džematlijama, vakifima i dobročiniteljima koji su godinama učestvovali u procesu obnove.
“Ovo je veliki mubarek. Nažalost, nema nas u Bijeljini koliko nas je bilo ranije, ali ovo što nas ima, ovo zrno, mi smo čuvari naše vjere i domovine ovdje. U obnovi džamije učestvovali su svi, naše džematlije, naše komšije, naša braća iz svih dijelova Bosne i Hercegovine, to nas posebno raduje”, rekao je Musli.
Obnovi Preljubovića–Dašnica džamije svoj doprinos dalo je više od 100 vakifa, uz brojne dobročinitelje, volontere i prijatelje Medžlisa Islamske zajednice Bijeljina.
Tokom svečanosti uručene su vakufname istaknutim vakifima Zekerijau Hujduroviću, Emiru Delaliću, Nerminu Mekiću i Admiru Tuliću, dok je Jasminu Ahmetoviću uručena plaketa za poseban doprinos i podršku obnovi Dašnica džamije.
Ahmetović se prisjetio djetinjstva i vremena kada je kao dječak gledao rušenje stare džamije.
“U ovoj mahali sam odrastao i odhranio se. Sjećam se džamije još iz sedamdesetih. S djedom Smajom išao sam ovom ulicom dok se rušila stara drvena munara. Plakao sam i pitao: ‘Djedo, radi čega oni ruše džamiju?’, misleći da se više neće napraviti. A on mi je rekao: ‘Praviće novu.'”, prisjetio se Ahmetović.
Dodao je da je obnovu džamije smatrao prirodnom obavezom prema svom kraju i zajednici.
“Šta reći nakon agresije na našu zemlju? Sasvim je logično da čovjek u svojoj mahali uradi nešto za svoj narod, za svoju vjeru, dini-islam. To je nešto sasvim prirodno u svakome od nas i mislim da svako od nas treba da pomaže”, kazao je Ahmetović.
Za Bijeljince koji ovu džamiju pamte prije njenog rušenja, današnje otvorenje imalo je posebno emotivno značenje. Nakon 33 godine, sa obnovljene Dašnica džamije ponovo se čuo ezan.
Zemljište za izgradnju džamije uvakufila je Hasiba-hanuma Salihbegović, a njenu želju nastavili su Mehmed-beg i Ali-beg Preljubović.
Imam Preljubovića–Dašnica džamije Damir-ef. Čokić podsjetio je na historiju ovog objekta i njegova tri “rađanja”.
“Ovo je treće rađanje Preljubovića–Dašnica džamije. Prva džamija izgrađena je 1905. godine. Uslijedilo je i njeno drugo ‘rađanje’ 1979. godine, kada je na njenim temeljima podignuta nova džamija. U ramazanu, 13. marta 1993. godine, tokom agresije na Bosnu i Hercegovinu, džamija je srušena. Danas, 33 godine kasnije, ponovo je otvaramo”, kazao je Čokić.
Svečanosti je prisustvovao veliki broj vjernika, vakifa i gostiju iz različitih krajeva Bosne i Hercegovine.
Program je moderirala Aida Čičak, dok je hor Atik Medžlisa Islamske zajednice Bijeljina izveo ilahije i kaside.
Nakon završne dove i tekbira uslijedili su presijecanje vrpce i zvanično otvaranje džamije, a potom je klanjan podne-namaz.
