Proteini su posljednjih godina postali jedan od najistaknutijih nutritivnih trendova, pa se danas dodaju brojnim proizvodima, od čipsa i kokica do žitarica i proteinskih pločica.
Nutricionistkinja Mackenzie Burgess upozorava da pristup po kojem je više uvijek bolje nije nužno i najzdraviji, dok dijetetičarka Talia Follador navodi da se zbog fokusiranja na proteine često smanjuje unos hrane bogate vlaknima, vitaminima, mineralima i ugljikohidratima koji su tijelu potrebni za energiju.
Stručnjaci navode da pretjeran unos proteina može dovesti do zatvora, posebno ako visokoproteinska ishrana potiskuje voće, povrće, mahunarke i cjelovite žitarice. Kao rješenje preporučuje se veći unos biljnih izvora proteina, poput graha, leće, orašastih plodova, sjemenki i integralnih žitarica, jer uz proteine donose i vlakna važna za probavu.
Jedan od mogućih znakova je i češće mokrenje. Dijetetičarka Johannah Katz objašnjava: “Vrlo visok unos proteina povećava ureu i drugi dušični otpad koji bubrezi moraju izlučiti, što može povećati količinu urina i potrebe za tečnošću.”
Zbog toga raste i rizik od dehidracije, uz simptome kao što su pojačana žeđ, umor, vrtoglavica i konfuzija.
Ako proteini zamijene ugljikohidrate, mogu se javiti umor, slabiji treninzi i jača želja za slatkišima. Sarah Anzlovar navodi da su ugljikohidrati glavni izvor energije, dok Follador dodaje: “Iako su proteini važni za izgradnju i oporavak mišića, ugljikohidrati su ono što pokreće vaše treninge i omogućava da se proteini iskoriste za oporavak mišića”.
Pretjerivanje može dovesti i do porasta tjelesne težine, posebno kada se proteinske pločice, šejkovi i obogaćeni proizvodi dodaju postojećoj ishrani umjesto da nešto zamijene.
Prema novim američkim prehrambenim smjernicama, opći je cilj za zdrave odrasle osobe je 1,2 do 1,6 grama proteina po kilogramu tjelesne mase dnevno, a tačna potreba ovisi o dobi, nivoa aktivnosti i zdravstvenog stanja.
